Jose Manuel BarrosoPredsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak da želi ostanak Grčke u eurozoni, jer bi cijena njezina izlaska bila skuplja od ostanka u klubu zemalja koje koriste zajedničku valutu.

"Želimo da Grčka ostane u eurozoni. Cijena eventualnog izlaska bila bi viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grčke", izjavio je Barroso prije neformalnog sastanka s bivšim predsjednikom Europske komisije Jacquesom Delorsom.

Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes izjavila je za nizozemski dnevni list De Volkskrant da izlazak Grčke iz eurozone ne bi bio smak svijeta, što je u suprotnosti s dosadašnjim stajalištem Europske komisije.

"I dalje se govori o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ju se zamoli da to učini. To naprosto nije istina", poručila je Kroes, također povjerenica EK za digitalnu tehnologiju.

Uočljivo je da Europska komisija pojačava pritisak na Grčku da se što prije dogovori s privatnim vjerovnicima o otpisu dijela duga i pristane na reforme koje traži EU-a i MMF u zamjenu za reforme koje je obećala, a još nije provela.

U Ateni se vode paralelno dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.

Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.

Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.

U Ateni se u utorak na poziv sindikata okupilo više tisuća ljudi koji traže od vlade da ne dopusti otpuštanja u javnom sektoru, da ne smanjuje minimalne plaće i mirovine. Istodobno, premijer Lucas Papademos pokušava od čelnika političkih stranaka iz vladajuće koalicije dobiti pristanak za provedbu reformi.

Barroso je rekao da je dogovor s Atenom vrlo blizu. "Vrlo smo blizu konačnom dogovoru u Ateni i činimo sve što možemo da dođemo do rješenja", rekao je.