Foto: Ilustracija"U tri klika biraj život bez nasilnika" poruka je nacionalne kampanje protiv nasilja nad ženama koju će tijekom veljače provoditi nevladina organizacija Ženska soba - Centar za seksualna prava, uz potporu brojnih javnih osoba i Ministarstva socijalne politike i mladih.

Okosnica kampanje je web stranica - „Sigurno mjesto", jedinstvena i prva web stranice ovakve vrste u Hrvatskoj, a namijenjena je prvenstveno ženama žrtvama nasilja, kao i institucijama i organizacijama civilnog društva koje rade na ovoj iznimno važnoj društvenoj problematici. Stranica će biti predstavljena 22. veljače 2012. na velikom javnom događanju u Zagrebu, a uz lansiranje stranice „Sigurno mjesto" širom Hrvatske započet će i kampanja „U tri klika biraj život bez nasilnika".

"Osnovni ciljevi kampanje i web stranice Sigurno mjesto su olakšavanje nalaženja pomoći i podrške ženama žrtvama bilo kojeg oblika nasilja, na način da se na jednom mjestu obuhvate sve potrebne informacije za prijavu nasilja ili u donošenju odluke za izlazak iz nasilja„ pojašnjava mr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe koja zajedno sa svojim timom vodi kampanju kojoj su se pridružile i brojne javne osobe - Jelena Radan, Meritas, Sandra Bagarić, Martina Tomčić, Nina Badrić, Luka Nižetić, Ida Prester, Maja Vučić, Ivica Propadalo i Teška industrija, Davorin Bogović, Žan Jakopač, Ana i Mario Rucner, radijske voditeljice i voditelji Irina Čulinović, Siniša Švec i Milan Peh, Sonja Šarunić, Barbara Kolar, Daniel Bilić, Ana Begić, spisateljice Rujana Jeger i Mima Simić, psiholog Aleksandar Štulhofer, glumačko-redateljska ekipa koju čine Ksenija Marinković, Urša Raukar, Goran Bogdan, Vinko Brešan, Mario Kovač, Petra Dugandžić, Lada Bonacci, dizajner Ivica Skoko i dr.

Web stranica će se sastojati od dva dijela. Prvi je dio namijenjen žrtvama i uključivat će mogućnost pretraživanja nadležnih institucija i organizacija za pružanje pomoći, te također informacije vezane uz oblike nasilja, rasprostranjenost, posljedice, najčešća pitanja, kao i sve druge informacije koje žrtvama mogu pomoći u procesu donošenja odluke za prekidanje kruga nasilja i nalaženje odgovarajuće pomoći i podrške, a drugi je pak namijenjen nadležnim tijelima, institucijama, medijima i organizacijama civilnog društva.

"Nasilje nad ženama je najekstremniji primjer kršenja ženskih ljudskih prava. Javlja se u brojnim oblicima, od kojih su najčešći nasilje u obitelji i seksualno nasilje. U Hrvatskoj je unatrag desetak godina ovaj problem također prepoznat kao relevantan i gorući, zahvaljujući pozitivnim promjenama koje su inicirale organizacije civilnog društva," upozorava mr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, ističući da usprkos pozitivnim koracima koji uključuju promjene zakonodavstva poput, primjerice, donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, razvoj i rad brojnih skloništa i savjetovališta za žrtve, kao i veću vidljivosti problema, brojne žrtve još uvijek su obvezane strahom, sramom i krivnjom na šutnju ili nemaju dovoljno informacija gdje i kako potražiti pomoć kako bi prekinule krug nasilja.

"Nadamo se da će ovakva specifična stranica, koja ujedinjuje sve ključne aktere u suzbijanju nasilja nad ženama, omogućiti efikasniji rad na ovom problemu i pokazati svim osobama koje preživljavaju nasilje da nisu same!" zaključuje Mamula.

Inače, prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (2003.) svake godine prijavljeno je između 11 500 i 17 500 počinitelja, a broj žrtava takvih djela kreće se između 14 500 i 22 200, od čega su žene žrtve u 64% do 71% slučajeva, ovisno o godini. Što se tiče nasilničkog ponašanja u obitelji, prema Kaznenom zakonu (Čl. 215A), službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1400 i 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno od 1500 do 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75% do 80% slučajeva. U zadnjih 10 godina ubijeno je 305 žena (od 22 do 47 godišnje). Njihovi sadašnji i/ili bivši partneri/supruzi bili su ubojice u 20% do čak 65% slučajeva. Podaci o prijavljenom seksualnom nasilju policiji u Hrvatskoj pokazuju da je od 2000. do 2010. godine ukupno prijavljeno 6625 kaznenih djela, od 461 do 761 slučaja godišnje. Najčešće su bludne radnje (34%) silovanje (15%) i zadovoljavanje pohote pred djetetom/malodobnom osobom (14%). Žene su žrtve u 86% slučajeva, a postotci variraju od 47% do 99% ovisno o djelu (primjerice čak 95% za silovanje).