Hrvatska je odabrana kao pozitivan primjerSvjetska banka objavila je "Zlatni rast", kompilaciju primjera iz Europe i svijeta o impresivnim gospodarskim praksama u šest glavnih komponenti - trgovini, financijama, poduzetništvu, inovacijama, radu i vladi.

Kako su naveli u uvodu, europski model rasta bio je snažan pokretač ekonomskog rast koji je pomogao zemljama u razvoju u Europi da dostignu svoje bogatije susjede i postanu uspješna gospodarstva. No, nedavne promjene u i van Europe zahtijevaju i promjene u tim gospodarstvima. Ovo izvješće predlaže promjene koje je potrebno napraviti kako bi sve funkcioniralo bolje. Promjene koje su u ovom dokumentu predložene trebale bi ponovno pokrenuti europski model rasta, učiniti europsko gospodarstvo konkurentnijim i pomoći Europljanima da stvore najviši standard života na svijetu.

Među odabranim zemljama, istina u kategoriji 'ostatak svijeta' pronašla se i Hrvatska. Ona je odabrana zajedno s Poljskom kao primjer dobro upravljanih i iskorištenih izravnih stranih investicija. Zbog toga obje zemlje iskorištavaju velike količine stranog novca koje se slijeva u njihovo gospodarstvo.

Analitičari Svjetske banke posebno su se fokusirali na financijski sektor u Hrvatskoj. Ističu kako su stroga pravila središnje banke omogućila bankama najveći omjer kapitala naprema riziku u regiji, a stopu loših i nenaplativih kredita zadržala na 7 posto. Također, takva je praksa omogućila bankama koje rade u Hrvatskoj, a koje su 90 posto u stranom vlasništvu, da izbjegnu najgore udare kreditne krize koja je 2008. zahvatila svijet. No, takva je praksa imala i negativnih posljedica poput ograničavanja širenja malih banaka.

"U usporedbi s Poljskom, Hrvatska je prije krize imala slabiji gospodarski rast. Veliki deficit u državnom proračunu smanjio je potencijale fiskalne politike. Otvorena gospodarstva s tako malim prostorom za manevar trebala bi se ugledati na Hrvatsku i implementirati stroga pravila obveznih bankarskih rezervi. Kao što hrvatski primjer pokazuje, takva pravila sa sobom donose i određena ograničenja. Primjerice, hrvatski primjer pokazuje koliko je teško ograničiti ekspanziju kredita i kreirati politiku za različite sektore bez kreiranja poremećaja na tržištu. Također, ograničavanje bankovnih rezervi, ograničilo je širenje malih banaka, ali njihovo isključivanje iz pravila bilo bi diskriminirajuće", ističe se u analizi Svjetske banke.

"Hrvatsko iskustvo može biti važna lekcija za zemlje koje se suočavaju sa sličnim izazovima upravljanja velikog priljeva izravnih stranih ulaganja i upravljanjem rizicima financijskoga sektora", zaključuju analitičari Svjetske banke.

Analitičari Svjetske banke na kraju su naveli nekoliko pravila za 'zlatni rast' gospodarstva.

Prije svega, trgovinu bi trebalo širiti i van granica Europske unije. Zaduživanje u inozemstvu trebalo bi ograničiti samo na onoliko koliko je potrebno za investicije. Treba osigurati slobodno tržište, nadmetanje među poduzetnicima i olakšati im odlazak s tržišta ukoliko se za tim pojavi potreba. Javni fondovi trebali bi financirati privatne inovacije, a ne zamjenjivati ih. Također, trebalo bi izjednačiti radno zakonodavstvo za sve, bez obzira traže li oni posao ili ga već imaju. I na kraju, javni dug treba financirati javne investicije.