Foto: Oleg MoskaljovTjednik Nacional organizirao je u Novinarskom domu okrugli stol pod nazivom "Europska unija - budućnost za Hrvatsku - da ili ne?", gdje su ugledni gosti pričali o prednostima i nedostacima Europske unije te o pristupanju Hrvatske europskoj zajednici naroda.

Sudionici okruglog stola su bili prof. dr. sc. Nenad Zakošek, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, bivši državni tajnik za europske integracije i saborski zastupnik HDZ-a Andrej Plenković, zamjenik ministrice vanjskih poslova Hrvoje Marušić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, prof. dr. sc. Mato Kapović, dr. sc Anđelko Milardović i novinar Stojan de Prato.

U uvodnom dijelu HDZ-ov zastupnik Andrej Plenković istaknuo je kako je pravo pitanje zašto su pregovori tek krenuli 2005. godine i trajali 6 godina.

"Mi smo započeli pregovore kada je EU doživjela prvi tsunami, kada su Francuska i Nizozemska rekli NE proširenju", rekao je Plenković te dodao kako je Hrvatska započela pregovore o pristupanju u veoma nepovoljnom trenutku. Dodao je kako je nakon toga uslijedio cijeli niz kriza.

U takvom kontekstu, Hrvatska je vodila pregovore duže nego što se očekivalo. Dio je otpao na slovensku blokadu pregovora. Kada se sve to pogleda u kontekstu promjenjenog načina pregovora - od načela za ispunjavanje mjerila, datuma ulaska i vraćanje pitanja apsorpcijske mogućnosti EU.

"U svjetlu svega toga, mi smo završili pregovore", naglasio je Plenković.

Dodao je kako je od samog početka u politici, ali i društvu vladao konsenzus oko pristupa EU i završetka pregovora. U pregovarački proces bilo je uključeno 3000 ljudi, od političara do gospodarstvenika.

Marušić: Sad nas kritiziraju da bombardiramo građane informacijama

Pomoćnik ministrice Pusić, Hrvoje Marušić istaknuo je kako Hrvatskoj više nisu preostale prepreke, već neki uvjeti koje Hrvatska mora ispuniti kako bi mogla pristupiti EU.

Naglasio je kako je potrebno u ovom periodu do referenduma popuniti sve rupe koje su eventualno preostale, kako građani bili dobro informirani. Istaknuo je da ih zbog toga kritiziraju da sad bombardiraju javnost s previše informacija

Nastavio je kako nakon referenduma, ukoliko on bude uspješan, još predstoji ratifikacija pristupnog ugovora, koja bi mogla potrajati.

Pristupanje uz višegodišnje poteškoće

Novinar Stojan de Prato dao je svoje viđenje hrvatskih pregovora iz Bruxellesa, otkud je godinama dopisnik.

Istaknuo je kako su tijekom godina predstavnici različitih zemalja stopirali hrvatske pregovore.

"Britanci su nam na početku dosta bacali klipove pod noge sa Gotovinom, pa Nizozemci koji su uvijek bili načelno za, pa do Slovenije koja je bila najveća prepreka i tu se vidjelo zapravo da Unija uvijek mora stati uz zemlju članicu, ne misleći ništa konkretno protiv nas. No, uskoro su zemlje članice stale uz nas pa je Slovenija bila gotovo izolirana u tom zahjevu", rekao je de Prato.

Kratkoročno će ulazak u EU donijeti udarac nekim granama

Šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je kako je ovo četvrti put da hrvatski narod donosi ključnu odluku. Počevši sa onom iz 13. stoljeća o personalnoj uniji.

Kao glavne probleme konkurentnosti gospodarstva, Vidošević ističe kako je 25 posto populacije u mirovini, prosječna starost radnika je 44 godine, što daje dodatan napor na javne fondove.

Istaknuo je kako je hrvatsko gospodarstvo već sad veoma povezano sa EU, što kroz izvozne destinacije, što kroz bankarski sektor.

"Ono što će se kratkoročno dogoditi kao plus, mislim da će se rasteretiti, usprkos krizi, tržište rada. Istinabog, europsko tržište rada pritišću radnici iz Španjolske.

Kratkoročno će ulazak u EU donijeti udarac nekim granama, a prednosti drugim granama. Dugoročno, geostrateška pozicija Hrvatske donijeti će joj prednosti. Od Mediterana, pa do Dunava. Možda ne možemo biti logistički centar za cijelu Europu, ali za centralni dio zasigurno možemo. Naravno, veoma je bitno i da Schengen što prije napusti hrvatsku granicu, a se EU proširi na jugoistok Europe. Time će se moći Jadranska obala postaviti kao alternativa sjevernim lukama", poručio je Vidošević, dodajući i kako Hrvatska ima 'fertilno tlo koje ne obrađuje, a ne koristi'. "Stoga se treba okrenuti geostrateškom položaju", rekao je šef HGK.

Provođenje neoliberalne politike

Foto: Oleg MoskaljovLingvist sa Filozofskog fakulteta Mate Kapović replicirao je na uvodnu riječ Nadana Vidoševića, koji je ocijenio kako u Hrvatskoj zadnja dva desetljeća dominira kapitalistički socijalizam. Kapović se slaže s takvom Vidoševićevom konstatacijom, no na istu dodaje:

"Da, radi se o kapitalističkom socijalizamu, ali onomu koji ide na ruku bogatašima poput vas, gospodine Vidošević".

Kapović je istaknuo i kako EU provodi neoliberalnu politiku, što je najbolje vidljivo u izjavama europskih čelnika koji traže smanjenje plaća kako bi se servisirali dugovi. On nema ništa protiv ideje Ujedinjene Europe, ali upozorava kako hrvatsko gospodarstvo nema nikakve šanse na otvorenom tržištu.

Video: Hrvoje Felbar

"Ekonomski nema nikakvog smisla da ulazimo unutra", istaknuo je Kapović naglasivši kako bi ulazak u EU uništio hrvatsko gospodarstvo.

Na to je replicirao novinar de Prato rekavši kako nitko ne traži smanjenje plaća, već da one budu realnije.

"Unija je od Barrosove komisije na ovamo, žestoko ušla u neoliberalizam. No, ovo što se danas dešava je upravo suprotno", istaknuo je de Prato. Pojasnio je kako se zapravo želi deregulirati tržište, maksimizirati profit, što se odražava na obrazovanje i nedostatak obrazovane radne snage.

No, nakon pada Lehman Brothersa i globalne krize, došlo se do zaključka kako se ne može pustiti tržište da samo regulira stvari. Upravo zato se ponovno uvodi regulacija.

"Europa se pokušava izvući iz neoliberalizma", konstatirao je de Prato.

Vidošević je dodao kako je u kontekstu Hrvatske stanje ponešto drugačije. "Gro ekonomske aktivnosti događa se preko državno upravljanim poduzećima. Visoko etatizirano smo društvo. Mi smo glumili kapitalizam u socijalističkim strukturama. Strah me da se ne dogodi ovo što je de Prato rekao, da se Europa federalizira, a da se mi ni u tome ne snađemo. Hoćemo li moći čitati te nove znakove vremena? Krupni kapital se itekako bori za svoju poziciju u Europi", poručio je.

Milardović: Nedostaje komunikacija

"Hrvatska ima dovoljno informacija, ali nema komunikacija", konstatirao je dr. Anđelko Milardović dodavši kako je predstavljanje EU na rubu totalitarnog incidenta u Hrvatskoj.

Dodao je kako njega zanimaju konceptualna pitanja EU, o čemu se malo raspravlja i govori.

Iznio je četiri scenarija budućnosti EU, jer je ona na prekretnici.

Prvi je determiniran krizom - 'brana'. Kriza se produbljava, EU pokušava sanirati krizu, stabilizirati krizu i krenuti dalje. Drugi je scenarij dublje integracije EU za koji se zalažu europski intelektualci. Podrazumjeva federalizaciju EU. Treći je scenarij 'Titanik', realistični scenarij koji se temelji na generiranju globalne financijske krize koji će poljuljati povjerenje u EU, jačanje euroskepticizma, interkultularni sukobi unutar same EU s obzirom na tendenciju ksenofobije. Četvrti scenarij je renacionalizacija.

Scenarij ulaska u EU - stabilizacija institucija na dugi rok, uspostava vladavine zakona, a ne prava, te modernizacija odozgo (prihvaćanje modernizacije kroz socijalnu interakciju). U konceptualnom smislu, koncept EU je elitistički koncept i ljestvica je visoko postavljena.

"Kako preživjeti u tome? Na temelju radne etike, znanja, obrazovanja, stjecanja pouzdanja i vjere u sebe te na temelju solidarnosti", rekao je Milardović.

Promotivna kampanja

Foto: Oleg MoskaljovZamjenik Vesne Pusić Hrvoje Marušić rekao je da je bitno istaknuti činjenicu da u Europi već 60 godina vlada mir te bi se na to trebalo fokusirati da ulazak u EU znači i osiguranje mira.

Marušić je priznao kako kampanja je promotivna, ali i dodao kako ne treba se sramiti toga.

Plenković je dodao kako će bez obzira na krizu EU opstati zbog načina na koji je ustrojena.

"EU je zajednica vrijednosti, to je ono u što Hrvatska u političkom smislu dijeli i u što vjeruje", naglasio je Plenković i istaknuo kako je trenutno u EU bitno vratiti povjerenje u europsku ideju i demokratski projekt.

Osvrnuo se na tijek pregovora rekavši kako je javnost tijekom pregovora bila dobro informirana o svemu i kroz međuvladine konferencije i kroz konferencije i izvještaje s pregovora.

"Teza o tome da nije bilo informacija jednostavno ne stoji", istaknuo je Plenković.

Strahovi ekonomske i socijalne prirode

Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, rekao je kako su stručnjaci tijekom rasprava o EU općenito skloni razmišljati u određenim obrascima priča. "Jedna takva je i priča o neoliberalizmu. U Hrvatskoj govoriti o neoliberalizmu je jedna vrsta priče. Moramo se suočiti sa svojim političkim kapitalizmom sa svim svojim devijacijama", rekao je komentiravši tijek rasprave Zakošek dodavši kako je realnost europska i Heider i Berlusconi sa svim svojim nijansama političkih posljedica.

On smatra kako je to donekle problem i komunikacije o ulasku Hrvatske u EU. To je do sad bio jedan elitistički projekt u Hrvatskoj. Podrška ulasku u EU kod obrazovanih građana je iznad 80 posto. Nažalost to nije realnost prosječnog hrvatskog građana što se odražava u vrlo raširenom osjećaju da su ih političke elite zanemarile u pristupnom procesu.

"Većina strahova, mjerljivih strahova, su ekonomske i socijalne prirode. Ovaj suverenitetski strah je mnogo manje prisutan. Tek u trećini biračkog tijela", istaknuo je Zakošek dodavši kako euroskeptici zapravo ne znaju artikulirati te strahove.

Demokratski ili postdemokratski projekt?

Anđelko Milardović nadovezao se na ono što je Vidošević rekao, s obzirom na to da je Hrvatska bila u različitim savezima, da ovisno o našem iskustvu s tim savezima, iskoristimo ta saznanja u ovoj uniji.

Milardović se složio kako je riječ o elitističkom projektu pogotovo s obzirom na sva istraživanja na tu temu. Sociološko-politološka istraživanja pokazuju razilaženje između političke elite i građana.

"Nedostatak je demokracije i postavlja se pitanje tko vodi ovaj projekt i je li više demokratski ili postdemokratski", zaključio je Milardović.

Ne znamo što nam donosi EU

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić osvrnuo se na pitanje poljoprivrede u EU.

"Nije bilo previše dobre komunikacije i nismo upoznati s tim što nam nosi EU. Ali sami smo se potrudili da to saznamo. Imamo partnere, poljoprivredne komore u EU. Znamo da je EU nepoštena, pogotovo u odnosu na nove članice i ono u čemu mi sad vidimo problem je što ne znamo što nas čeka u Hrvatskoj, ali znamo što nas čeka u EU. Puno toga ovisi o nama samima", rekao je Grivičić te dodao kako se cijeli svijet udružuje te kako je kriza prisutna samo kod 'bijelog čovjeka' koji se naučio ponašati 'kolonijalno'.

Rekao je kako on osobno smatra da treba ući u EU, da treba iskoristiti tu šansu. No, dodaje, kako u EU postoje moćnici koji pišu pravila koja vrijede 'za nas', ali ne i za njih.

"Što se tiče poljoprivrednika, oni će preživjeti ulazak u EU. Imaju šansu, ukoliko im vlada da šansu, jer EU će im dati šansu", zaključio je.

Informiranje građana

Novinar Stojan De Prato je opisao kako su pregovarački timovi informirali novinare, a potom i javnost. Istaknuo je kako je Sanader bio 'control freak' koji je ograničio davanje informacija novinarima, a to je bilo posebno vidljivo nakon što je Jadranka Kosor došla na mjesto premijerke. Dodao je kako je njegov dojam bio kako su njih dvoje željeli biti ti koji će obavještavati javnost o tijeku pregovora, a ne dati šansu ljudima koji su sudjelovali u samim pregovorima

Marušić se vratio na pitanje poljoprivrede rekavši kako će se poljoprivrednici koji će se profesionalizirati bolje snaći u EU jer će moći bolje iskoristiti europske poticaje.

"Važno je reći da smo sada u situaciji da EU donosi odluke koje se tiču nas. Danas smo ispred vrata, slušamo što se događa, a sutra ćemo moći dati i svoj glas", pojasnio je Marušić.

Nužnost odgode referenduma

Zakošek, koji se zalagao za odgodu referenduma kako bi se dalo više vremena građanima da se bolje informiraju, smatra da je potrebno više vremena jer je to veoma važna odluka. Smatra da duljina od dva tjedna zaista nije primjerena važnosti tog referenduma.

Hrvoje Marušić se nije složio kako kampanja informiranja traje samo dva tjedna, već da traje godinama.

"Teško je reći da informacija nije bilo. Mjesec dana ne bi ništa doprinijelo, no mjesec dana u postupku ratifikacije znači puno", rekao je Marušić dodavši kako je svaki dan u tom postupku ratifikacije bitan.

Dodao je kako je bilo bitno i da se referendum što prije održi kako bi vlada mogla znati s koliko novca iz bespovratnih sredstava može računati.

Andrej Plenković je također dodao kako se raspravlja u EU posljednjih 20 godina.

"Nije fer doći na kraj priče i reći da nije bilo rasprave, samo je pitanje koliko se netko u to angažirao", rekao je Plenković te dodao kako je ulazak u EU strateška odluka.

Istaknuo je kako su i mediji u proteklom periodu imali važnu odluku, ali je naglasio kako je potrebno odlučiti sa "samopouzdanjem" jer je EU najelitniji klub na svijetu.

"Vjerujmo u sebe", poručio je Plenković na kraju.

Zakošek je prokomentirao kako su neke zemlje u EU imale referendum prije potpisivanja pristupnog pregovora, neke poslije, neke ga uopće nisu imale.

Glasati ili ne?

Na kraju su sudionici diskusije javno izrekli svoj stav o ulasku u EU. Kapović je rekao kako će na referendumu zaokružiti 'ne', dok su se drugi izjasnili kako su svjesni svih poteškoća i problema, ali će zaokružiti 'da'. Jedino je Milardović rekao kako je to privatno pitanje i nije se želio izjasniti.

Hrvoje Marušić je na pitanje hoće li reforme biti provedene naglasio kako te reforme provodimo ne zbog EU, nego zbog Hrvatske same. EU je samo te reforme ubrzala. Odluka na referendumu nije o integriranju, već hoćemo li se uključi u EU ili ne.

Nadan Vidošević je preuzevši ulogu 'đavoljeg odvjetnika' i govorio o tome da je najveći problem Hrvatske činjenica da ne proizvodi nove vrijednosti, već živi od društvenog rada i akumulacije stranog kapitala. Naglasio je kako nije točno da netko uzima Hrvatskoj, već da si sami uzimamo kako bi se raspodijelili.