Foto: IlustracijaOd 18. kolovoza Vlada je na deset sjednica odobrila oko tri milijarde kuna zaduženja najviše od Erste Banke, Hypo Alpe-Adria-Banke i RBA.

Zaduženja države, izvanproračunske fondove, državna poduzeća više ne osiguravaju dvije najveće domaće banke, Zagrebačka i Privredna banka, koje su dotad bile glavni izvor novca za državu. Aktivna je jedino ostala Hrvatska poštanska banka, piše Novi list. Posljednji put u takvoj je ulozi jedna od dvije najveće banke i to PBZ bila još prije ljetne stanke kad je Vlada odobrila zaduženje HEP-u, ali taj kredit ima više veze s poslovnim odnosnom PBZ-a s jednom od najvećih kompanija u državi koja je stabilizirala svoje poslovanje, a manje s odnosnom Vlade i banke.

Oslanjanje na 'austrijske' banke u Vladi nerado komentiraju, no u neslužbenim razgovorima od te činjenice ne bježe. Priznaju i to da su takav rasplet očekivali i na njega se pripremili, jer su dvije najveće banke već dovoljno izložene kad je u pitanju financiranje države i njezinih poduzeća, pa je s obzirom na krizu u Italiji gdje su njihove matične banke kojima padaju rejtinzi, bilo za očekivati da će usporiti dotok novca državi.

Kredit s oko pola milijarde kuna Croatia Airlinesu financirala je KFW IPEX, banka iz grupacije Njemačke razvojne banke. S bankama je dogovoren reprogram kredita državnim agencijama, kratkoročne pozajmice i financiraje poslova javnih poduzeća.

Država se i u osiguranju svakodnevne likvidnosti sve više okreće austrijskim bankama.