Josip Budimir; Photo: Zarko Bašić/PIXSELLAko gospodarski program HSLS-a i nije najbolji, teško da će mu itko moći negirati da je najhrabriji. Teško je prisjetiti se da je itko u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti izišao na izbore uz najave da će otpuštati ljude, smanjivati socijalne naknade, subvencije i potrošnju u zdravstvu. Među domaćim političkim analitičarima već godinama vlada mišljenje da je jedan od ključnih razloga poraza SDP-a na izborima 2007. bila najava uvođenja poreza na kapitalnu dobit, pa bi se stoga moglo zaključiti da HSLS srlja ravno u izbornu propast.

Ipak, situacija danas bitno je drukčija nego 2007., kao što je i HSLS-ov paket mjera bitno ozbiljniji od onoga što je SDP tada predlagao. Temeljna ideja liberala je jednostavna. Hrvatska više ne može živjeti na dug i ne može živjeti bez gospodarstva. Cijeli program usmjeren je na ostvarenje tih dvaju ciljeva. HSLS tako predlaže uvođenje jedinstvne porezne stope od 23 posto, kojom bi bili objedinjeni PDV, porez na dohodak i porez na dobit, ali i podizanje neoporezive osnovice sa 1800 na 300 tisuće kuna. Uz to, tvrtke će biti obvezne plaćati porez samo na isplaćenu dobit, dok će velika većina parafiskalnih nameta, od komunalnih naknada do komorskih doprinosa, biti ukinuta. Slično je i s problemom nelikvidnosti. HSLS predlaže uvođenje obveznog roka plaćanja od 60 dana i jednakog roka za naplatu PDV-a. Proračun bi trebao biti smanjen za 10 milijardi kuna, od čega gotovo trećina u zdravstvu i oko 2 milijarde na smanjenju izdvajanja za zaposlene u javnom sektoru. Uz otkaze u javnom sektoru, valja napomenuti kako će se ukidati općine i županije, energija će, osim za uski krug najsiromašnijih, biti skuplja, zdravstvene i socijalne usluge bit će ekonomski određene. Sami pak otkazi pak precizno su razrađeni.

Na primjer, ukidanjem županija i uvođenjem administrativne podjele države na 5 regija predviđa se smanjenje broja zaposlenih u županijskim tijelima, agencijama i političkim institucijama za oko 3500 ljudi. Nije teško pretpostaviti da će za svoj program HSLS vrlo vjerojatno dobiti podršku gospodarstvenika jer zastupa stavove koje oni promoviraju već godinama. Ipak, kako će proći u širem biračkom tijelu, zasad se može samo nagađati. Jesu li Hrvati spremni suočiti se s teškim stanjem i problemima u kojima se država nalazi? Odgovor na to pitanje bit će iskazan u broju osvojenih mandata HSLS-a na izborima. Već i ta spoznaja, sama za sebe, bit će značajna za razvoj hrvatske demokracije, pa se stoga i program HSLS-a može deklarativno samo pozdraviti.