Hrvati ne znaju kome bi se obratili za financijski savjetUpravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje usvojio je inicijativu za pokretanje projekta „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj", imajući u vidu iskustva europskih država, preporuke Svjetske banke, a poglavito potrebe hrvatskih građana.

Temeljem ove odluke Upravnog odbora, Hrvatski ured za osiguranje uputio je i službeni prijedlog Ministarstvu financija RH, odnosno Vladi RH da se pokrene projekt Financijska pismenost u RH te da se pristupi izradi prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.

Financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbog dinamičkih, globalno povezanih i složenih financijskih sustava. Sve zahtjevnije postaju i financijske potrebe pojedinaca koji financijskim obrazovanjem mogu poboljšati razumijevanje financijskih proizvoda, usluga i koncepata. Unapređenje financijske pismenosti u Europi važan je društveni izazov koji zahtijeva doprinos širokog opsega nositelja interes - države članice Europske unije, javna tijela, udruženja potrošača, privatni sektor, obrazovne institucije i ostali mogu odigrati važnu ulogu u smanjenju neznanja potrošača o širokoj paleti financijskih proizvoda i usluga u ponudi.

Financijsko obrazovanje treba osigurati usvajanje znanja koje je hrvatskim građanima neophodno u donošenju važnih odluka za sebe i svoje obitelji. Financijska edukacija omogućuje pojedincu da unaprijedi svoje razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova, te da razvije sposobnosti kojima će poboljšati svoju financijsku pismenost - to znači biti svjestan financijskih rizika i mogućnosti, prikupiti potrebne informacije te donositi odluke o izboru financijskih usluga po mjeri osobnih potreba građana.

Naime, početna pretpostavka, koju potvrđuju različite europske studije, je da pojedinci ne znaju kome se mogu obratiti kada im je potreban financijski savjet. Ankete su pokazale da se u takvim slučajevima pojedinci oslanjaju na savjete obitelji i prijatelja, a savjet pružatelja financijskih usluga najčešće je uvjetovan financijskim ulaganjem u financijske produkte/usluge i često nije vezan uz stvarne potrebe pojedinca. Nacionalni program financijskog obrazovanja bi identificirao probleme i predložio rješenja koja će pojedincu omogućiti selekciju bitnih informacija o financijskim produktima/uslugama od reklamnih savjeta i obavijesti te rješenja koja će pružiti dostupnost nepristranih, konkretnih i lako razumljivih informacija koje će ojačati sposobnost pojedinca da može promišljeno i odgovorno odlučiti, kao i omogućiti sve veću sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja.

Razvijene zemlje i zemlje u razvoju oblikuju i usvajaju nacionalne programe financijskog obrazovanja koji predstavljaju programe za sustavno i koordinirano nastojanje podizanja razine financijske pismenosti pojedinca. Odredbe o zaštiti potrošača, mirovinska reforma i važnost individualne štednje za mirovinu nameću potrebu i nužnost ovakvog specifičnog oblika obrazovanja. Projekte financijske pismenosti potiču i potpomažu Europska komisija i OECD. Europska komisija osnovala je radnu stručnu grupu (Expert Group on Financial Education - EGFE) koja ima za zadatak uskladiti raznolike pristupe i strategije financijske edukacije među državama članicama te im pomoći u provedbi strategije i plana financijske edukacije OECD u pristupni program novih članica (npr. Slovenija usvojla program u 2010.g.) ugrađuje odredbe o provođenju financijske edukacije te postavlja standard i preporuke provođenja financijske edukacije (OECD Recommendation on principles and Good Practices for Financial Education and Awareness).

Preporuku za razmatranje izrade programa financijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj daje i Svjetska banka u svom Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i financijske pismenosti (2010.g.)

Interes je svih osiguratelja u Republici Hrvatskoj, ali zasigurno i svih sudionika financijskog sektora, da se zbog navedenih razloga pokrene jedan sveobuhvatan projekt pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske kojim bi se osiguralo da sva odgovarajuća ministarstva, državne agencije, udruge potrošača, ali i svi sudionici financijskog sektora pristupe izradi nacrta prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.