Aleksis Cipras vrlo će vjerojatno nakon pobjede svoje Sirize na nedjeljnim izborima u Grčkoj postati novi grčki premijer. Prije nedjeljnih izbora ovaj lijevo orijentirani političar predstavljao se kao izvorni pobornik demokracije, ali njegovi protivnici plašili su glasače da bi pobjeda Sirize mogla donijeti konačni slom grčke ekonomije i pad eura.

[quote_box_center]

  • Aleksis Cipras vrlo će vjerojatno nakon pobjede svoje Sirize na nedjeljnim izborima u Grčkoj postati novi grčki premijer
  • Prije nedjeljnih izbora ovaj lijevo orijentirani političar predstavljao se kao izvorni pobornik demokracije, ali njegovi protivnici plašili su glasače da bi pobjeda Sirize mogla donijeti konačni slom grčke ekonomije i pad eura
  • Aleksis Cipras privlači pažnju kao nijedan drugi europski političar. Odveo je lijevu koaliciju Sirizu do pobjede na izborima, odbijajući mjere štednje, a to je dovoljan razlog da Cipras postane, za mnoge, persona non grata

[/quote_box_center]

Aleksis Cipras privlači pažnju kao nijedan drugi europski političar. Odveo je lijevu koaliciju Sirizu do pobjede na izborima, odbijajući mjere štednje, a to je dovoljan razlog da Cipras postane, za mnoge, persona non grata. Osim njemačke kancelarke Angele Merkel, sastanak s njim odbio je i francuski predsjednik François Hollande, iako dijeli njegove kritike stalnog inzistiranja na štednji.

IZBORNA POBJEDA CIPRASA povijesni je događaj jer će on vjerojatno biti prvi krajnje lijevi premijer te zemlje, a istovremeno će biti i najmlađi premijer Grčke u novijoj političkoj povijesti. Cipras je rođen 28. lipnja 1974., ključne za političke promjene u Grčkoj, jer je tada srušena vojna diktatura koja je progonila ljevičare i komuniste. Mladoliki Cipras važi za atipičnog političara za zemlju iz koje dolazi, a tajna je njegova uspjeha što ne pripada ni socijalističkom Pasoku ni konzervativcima Nove demokracije.

On je osvježenje u grčkom tradicionalnom političkom spektru jer je biračima dosta vlasti dviju stranaka koje su desetljećima vodile poznate političke dinastije. Politički protivnici tvrde da je neiskusan i da nema dovoljno znanja u financijskim i pravnim poslovima, zbog čega bi se mogao naći u problemima za pregovaračkim stolom s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda ili Europske centralne banke. Zamjenik grčkog premijera Evangelos Venizelos nazvao ga je Harryjem Potterom zbog toga što “daje fantastična obećanja koja neće moći održati”. Međutim, Cipras i vodeći ljudi Sirize vjeruju da će kreditori pristati na nove pregovore o otplati duga Grčke kad budu suočeni, kako kažu, s lijevom vladom s jakim mandatom. Oni očekuju da će banke i EU otpisati bar pola dugova koje je napravila neefikasna grčka država i zbog kojih je pod stalnom kontrolom MMF-a, Europske unije i Europske središnje banke.

Da će novi grčki premijer ostati dosljedan svojim predizbornim obećanjima, pokazuje i njegova izjava: “Možete mijenjati pozicije, ali ne i svoje principe.” Upravo zbog takvog stava Ciprasova pobjeda sigurno nije razveselila Angelu Merkel i ostale zagovaratelje politike štednje. Nedavno je tjednik Der Spiegel objavio da njemačka kancelarka Angela Merkel i njezin ministar financija Wolfgang Schäuble više ne žele po svaku cijenu Grčku zadržati među onim članicama Europske unije u kojima je na snazi zajednička valuta.

NJEMAČKI POLITIČARI SMATRAJU da je eurozona sada u mnogo stabilnijem položaju nego na vrhuncu krize 2012. kad je izlazak Grčke iz zone eura još mogao prouzročiti domino-efekt i sa sobom povući i ostale nestabilne članice. Njemačka vlada smatra izlaz Grčke iz zone eura neizbježnim u slučaju pobjede Sirize. Cipras je Grcima obećao da će u slučaju pobjede ponoviti pregovore s institucijama koje Grčku održavaju na životu i prije svega olabaviti strogi kurs štednje koji su Europska unija, Europska središnja banka (ESB) i Međunarodni monetarni fond naložili Grčkoj. No upravo te mjere štednje uvjet su za slanje međunarodne pomoći Ateni. Grčku na životu drže sredstva iz fonda od 240 milijardi eura. Europska unija tada je pristala na tu financijsku pomoć iz straha da propast Grčke ne prouzroči nesagledive štete za zonu eura, pa i čitavu Europsku uniju. Sada njemačke vlasti smatraju da je taj rizik “u granicama podnošljivog”. U Berlinu se prije svega protive zahtjevu Sirize da ESB otkupljuje državne obveznice Grčke, čime bi se, kako vjeruje Cipras, stvorili uvjeti za nove investicije u gospodarstvo. ESB još nije donio definitivnu odluku o otkupu grčkih državnih obveznica, a upravo se toga pribojavaju političari u Berlinu, pogotovo u tamošnjem ministarstvu financija.

Međutim, ekonomist Giorgos Statakis koji je odgovoran za gospodarsku politiku Sirize tvrdi da europski političari nemaju razloga za zabrinutost i da Siriza želi svoju zemlju želi zadržati u eurozoni. Statakis ističe tri aspekta važna za moguće pregovore, koje bi vodila ljevičarska vlada: prvo, Grčkoj treba omogućiti da ima održive dugove. Grčka se našla u dužničkoj klopci i tu nema govora o gospodarskom oporavku. Drugo, trenutačni kreditni ugovori bi morali biti zamijenjeni programom privrednog rasta. I treće, u javnoj upravi i poreznom sustavu treba provesti temeljne reforme. “Naravno da Siriza želi ispuniti obveze Grčke.

Preduvjet je da se to učini na održiv način kako se ne bi potkopala socijalna i gospodarska obnova zemlje”, najavljivao je Statakis uoči nedjeljnih izbora. Pobjeda Sirize i Aleksisa Ciprasa zabrinjava europske političare i zbog toga što bi ona mogla biti samo prva u nizu pobjeda krajnje lijevih stranaka u zemljama Europske unije. Pobjedu Sirize najbučnije su pozdravili članovi Podemosa, trenutačno najpopularnije španjolske stranke. Da se danas održe španjolski parlamentarni izbori, premijerom te zemlje postao bi Pablo Iglesias Turrion, mladi profesor s Fakulteta političkih znanosti u Madridu, najpoznatiji po dugoj kosi svezanoj u rep i radikalnim idejama za rješavanje ekonomske krize u Španjolskoj i šire.

U ŠPANJOLSKOJ SU IGLESIAS I NJEGOVI SURADNICI, većinom mladi profesori s fakulteta, već dokazali koliko je javnost gladna promjene i voljna prihvatiti radikalne opcije. Brojni se politički analitičari slažu u tome kako je jedva godinu dana stara stranka ozbiljno uzdrmala španjolsku političku scenu, koja se malo mijenjala već 40 godina i koja je dosad praktički nudila samo dvije opcije – konzervativnu Narodnu stranku i Socijalističku stranku. Samo četiri mjeseca od osnivanja Podemosa, što u prijevodu znači Mi možemo, predstavnici nove ljevice prošlog su svibnja osvojili osam posto, ili pet od 54 zastupnika na izborima za Europarlament. “Nada dolazi, strah bježi. Siriza, Podemos, mi ćemo pobijediti”, rekao je u prvom komentaru Pablo Iglesias, lider stranke koja dijeli dobar dio svjetonazora s Ciprasom i Sirizom. Hoće li Podemos krenuti Ciprasovim stopama, znat će se krajem godine kad se u Španjolskoj održavaju parlamentarni izbori.

Komentiraj

PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.