Žene u 60-im u 70-im godinama značajno više uživaju u seksu nego u mladosti te su u stanju neusporedivo više uživati u životu. Upravo takav pristup starenju Christiane Northrup opisala je u novoj knjizi ‘Boginje ne stare’

Nakon razvoda, u kasnim 40-ima, i ja sam bila sam sigurna da je to kraj mog života. Da počinju razbolijevanja, opadanje fizičke snage, pad mentalnih sposobnosti, a ponajviše rušenje mog izgleda. I to me jako plašilo jer sam – bit ću iskrena – i ja poput mnogih žena vjerovala da moja sreća i zdravlje ovise o pronalasku savršenog partnera. Mislila sam da ću, ako upoznam idealnog muškarca, i ja poput princeza iz Disneyeva crtića odjahati s njim u suton i moj će život postati savršen. Tako sam se trudila da postanem onakav tip žene kakav sam mislila da bi mogao zainteresirati muškarca kakvog sam željela. Trebalo mi je dugo vremena da shvatim kako mi vanjske okolnosti ne mogu donijeti sreću; ni ravan trbuh, ni savršen muškarac – shvatila sam da sreća mora doći iz mene, iz mog mozga, o kojem ovisi kompletna moja biologija. Shvatila sam da će se moje tijelo u zdravstvenom smislu ponašati upravo onako kako ću se ja osjećati, pa da će o tome ovisiti i to kako ću i kojom brzinom starjeti. Brojna klinička istraživanja pokazala su da kad se grupa ljudi izdvoji iz svakodnevice i omogući im se život sličan onome kad su bili na životnom vrhuncu, već kroz nekoliko dana doživljavaju poboljšanje svih vitalnih funkcija, pa čak i smanjenje ili nestanak konkretnih zdravstvenih problema. Oni se doslovno fizički pomlađuju”.

TAKO GOVORI DUGOGODIŠNJA američka ginekologinja i opstetričarka Christiane Northrup, autorica nekoliko bestselera New York Timesa koja se još prije više od 20 godina proslavila sa svojevrsnom Biblijom o ženskom zdravlju “Žensko zdravlje, ženska mudrost”. Ta knjiga ogromnog broja stranica bila je jedna od prvih koja ne samo da obuhvaća gotovo sve zdravstvene probleme koji mogu zadesiti žensko tijelo, nego je bila i jedna od prvih koja govori o povezanosti misli i njihova utjecaja na zdravlje. Desetljećima se, kaže, u struci bavila prvenstveno time što sve može poći krivo kad je žensko tijelo u pitanju, da bi posljednjih nekoliko godina odlučila okrenuti ploču i počela podučavati žene što sve u njihovim životima može krenuti dobro. A sudeći po njezinu primjeru, toga je mnogo. Iako skriva godine, tvrdeći da je starost samo broj te da smo stari onoliko koliko se osjećamo takvim, već se na naslovnicama njezinih knjiga vidi da godinama izgleda sve bolje. Tvrdi da se tako i osjeća; skija, jedri, pleše argentinski tango, kaže da je fizički aktivnija nego u mladosti, da vodi zabavniji i bogatiji društveni život te da se u svakom segmentu života neusporedivo bolje osjeća nego s 30 godina. Tvrdi i da su istraživanja pokazala kako žene u 60-im i 70-im godinama značajno više uživaju u seksu nego u mladosti, kao i da su u stanju neusporedivo više uživati u životu. Upravo je takav pristup starenju detaljno opisala u svojoj novoj knjizi “Boginje ne stare” koju je potkraj prošle godine u prijevodu na hrvatski jezik objavila izdavačka kuća Planetopija. To je njezina šesta knjiga dosad, a osim što je proslavljena autorica, Christiane Northrup održava i brojne radionice i seminare na kojima žene educira kako postići ne samo fizičko, nego i psihičko zdravlje. Dosad su njezine knjige prevedene na 24 jezika.

• ‘STOGODIŠNJACI ČINE DIO najbrže rastućeg stanovništva. I, što onda? Hoćete li 50 godina života provesti misleći da ste stare i nemoćne? Ili ćete živjeti aktivno i zadovoljno?’

GOVOREĆI O STARENJU, koje je glavna tema njezine nove knjige, Christiane Northrup kaže:

” Ljudi vjeruju da nakon 40-te godine sve kreće nizbrdo; i zdravlje, i izgled, i sposobnosti. Mnogi smatraju da tu prestaje naša privlačnost, mogućnost da se zaljubimo, da nas netko zamijeti. Očekujemo da se pojave bolesti kao što su karcinom, demencija, Alzheimer, osteoporoza i bolesti srca. U našoj kulturi se sve ranije počinje govoriti o starosti, cjelokupan komercijalni marketing orijentiran je na demografsku skupinu od 18 do 49 godina. A nedovoljno se govori o tome koliko su naša uvjerenja moćnija od biologije. U mnogim obiteljima 40. rođendan smatra se početkom kraja, a kriva uvjerenja koja vladaju u njima štetnija su za zdravlje od tzv. nasljednih bolesti. I zato je važno znati: sve što očekujete vezano za to kako će izgledati vaša starost je – proizvoljno. I ovisi samo o vama. Stoga se zapitajte: kako stari vaša majka? Koja ste uvjerenja od nje usvojili? Moja poruka je ta da je moguće starjeti bez popratnih negativnih posljedica, odnosno bez propadanja tijela. Nema nikakvih razloga da dobijemo degenerativne bolesti, pogrbljenost, tjelesnu slabost. Svaka osoba ima mogućnost doživjeti starenje kao sasvim drukčije iskustvo od onog koje predviđa današnje društvo. Jer naša životna energija ne stari, moja se majka popela na Mount Everest s 84 godine. Dakle, sve je moguće ako zamijenimo svoja stara uvjerenja novima i počnemo živjeti u skladu s njima. Time možemo direktno utjecati na funkcioniranje naših stanica”, objašnjava Christiane Northrup. Njezina teza je sljedeća:

“MEDIJI SU PUNI NASLOVA TIPA ‘vodeći uzroci prerane smrti’ ili ‘vodeći uzroci degenerativnih bolesti’. Zašto to ne bismo preokrenuli i počeli govoriti o tome koji su vodeći uzroci zdravlja? A to su sreća i zadovoljstvo. Naše društvo stavilo je svojevrsnu zabranu na zabavu, i to s pravom: jer kad se počnemo zabavljati, mijenja nam se cijeli život. Prestanemo prihvaćati kompromise i potiskivati svoje želje i emocije, ali što je najvažnije mijenja nam se kompletno lučenje hormona, odnosno cijela biokemija tijela. Hormone smo navikli gledati kao progesteron, estrogen, testosteron, ali glavni regulator svih tih hormona je DHEA, steroid koji se ponaša kao hormon. On se luči u nadbubrežnim žlijezdama i njegovo lučenje potiču sreća i zadovoljstvo. Zato ga se i naziva hormonom životne energije jer dovodi u ravnotežu lučenje ostalih hormona poput progesterona, testosterona i estrogena. Dakle sreća koju osjećate direktno je vezana za razinu hormona u vašim jajnicima, testisima, grudima, cijelom tijelu. To je dokazala i epigenetika, nova znanstvena disciplina koja je pokazala da su upravo naša uvjerenja ta koja utječu na naše gene. Dokazano je da na membranu stanice koja je ujedno i mozak stanice, direktno utječe svaka misao koju pomislite. Drugim riječima, nismo robovi svojih gena koje smo naslijedili i koji su nepromjenjivi, nego se oni pod utjecajima genetskog okruženja ponašaju ovisno o vanjskom podražaju.” Tu svoju teoriju ona je potkrijepila i vlastitim iskustvom, ispričavši kako su se njezine emocije odrazile na njezino zdravlje:

“Poznato je da je srce usko povezano s našim emocijama, kao i njegovo zdravlje. Kad sam, netom nakon razvoda, otišla po kćer u ljetni kamp i dovela je kući, imala sam priliku da o tome direktno svjedočim. U tom sam se razdoblju naglo našla sama u kućanstvu nakon što nas je godinama živjelo petero u kući i ta mi je promjena vrlo teško pala. Uglavnom, jako mi je nedostajala dok je boravila u kampu i jedva sam čekala da ju vidim, misleći kako ćemo se putem napričati. Ona je iste sekunde zaspala i nije se budila tri sata, a čim sam se zaustavila pred kućom uletjela je bez riječi unutra kako bi telefonirala prijateljicama. I tu me prvi put ulovila bol u prsima. Kao liječnica znala sam da se radi o stezanju mojih koronarnih arterija. Moj EKG je bio u redu, razina kolesterola isto tako, kao i polovici ljudi koji dožive simptome srčanog udara. Drugim riječima, nije bio kriv kolesterol, nego moje neizražene emocije.”

• ‘U NAŠOJ KULTURI se sve ranije počinje govoriti o starosti, marketing je orijentiran na skupinu od 18 do 49 godina. A nedovoljno se govori o tome koliko su naša uvjerenja moćnija od biologije’

Govoreći o srčanim problemima pacijentice ju, kaže, najčešće pitaju kako prevenirati rak dojke jer se te bolesti najviše boje. Međutim, tvrdi da je statistika potpuno drukčija; da su bolesti srca kao uzrok preuranjene smrti kod žena daleko češći od raka dojke. “Ne govorim to da ženama ulijem strah, dapače, želim da uopće ne razmišljaju o tome jer to uopće nije presudno. Ja, recimo, potječem iz obitelji s čestim srčanim oboljenjima. A znate što se uz srčane bolesti još protezalo generacijama kroz moju obitelj? Lažne maske hrabrosti i snage iza kojih je bilo mnogo slomljenih srca. “Ne budi ljuta, nemoj pokazivati tugu”, je li vam to poznato? To nastojanje da se držite u točno određenom rasponu emocija: nije poželjno da ste previše sretni, ali nikako ne smijete biti isuviše tužni. Isto vrijedi i za bolesti dojke – one su svojevrsni jastuci za srce. Stoga su emocionalni problemi koji uzrokuju bolesti dojki slični onima koji uzrokuju oboljenja srca. To su prvenstveno sposobnosti davanja i primanja, a ovo drugo je bio problem o kojem sam ja imala puno za naučiti. I nije to bio samo problem primanja ljubavi, nego pričinjavanja zadovoljstva sebi na bilo koji način.”

U ZAKLJUČKU SVOJE PORUKU ŽENAMA Christiane Northrup kaže: “Stogodišnjaci čine dio stanovništva SAD-a koji najbrže raste. Trenutno ih ima 53.000, do 2050. se računa da će ih biti 600.000, deset puta više. Drugim riječima, svaka od nas može postati jedna od njih, a mnoge od nas vjerojatno i hoćemo. I što onda? Hoćete li drugih 50 godina života provesti misleći da ste stare i nemoćne i razmišljati o tome što vas sve boli te o lijekovima koje trebate popiti tijekom dana? Ili ćete živjeti aktivno i zadovoljno, a tijelo će vas u tome pratiti? Odluka je na vama. Jer menopauza zapravo tome i služi – da žena započne novi život. Iza 50. godine više nema rađanja, podizanja djece, građenja karijere i podilaženja svima oko sebe i mnoge žene konačno zaborave na tipična ženska prokletstva zvana perfekcionizam, prevelika opreznost, strah da toga da se nekoga ne daj Bože uznemiri i biti manja od makova zrna. Mnoge upravo tada postaju moćne boginje koje se dobro osjećaju u svom tijelu, koje ponovno pronalaze svoju seksualnost i koje konačno imaju vremena za sebe i svoja zadovoljstva. Točno bi tako i trebalo biti.”