Od početka izbjegličke krize, 16. rujna, na teritorij Hrvatske ušlo je ukupno 279.830 ljudi, objavilo je u četvrtak navečer Ministarstvo unutarnjih poslova.

Od ponoći do 21 sat u četvrtak, u Hrvatsku je ušlo 5847 ljudi, a u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu nalazi se tisuću osoba. MUP upozorava kako se i dalje očekuje velik priljev ljudi iz Srbije.

Europska komisija: Nemamo vremena za gubljenje

Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća izbjeglica, od kojih je Hrvatska spremna osigurati dvije tisuće, objavila je u četvratak navečer Europska komisija.

Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom.

Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u ostalim zemljama duž te rute.

 

>> Slovenska vlada raspravljala o tehničkim preprekama za migrante, popodne kritično na Šentilju

 

Prema priopćenju Komisije, četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija tri tisuće.

Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.

 

  • Prihvatni centri u Grčkoj različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje.

 

S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.

Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.

Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke, a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u Grčku.

U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti.

Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i izbjeglice.

Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima.

Sljedeća video-konferencija održat će se u srijedu, 4. studenoga.

Komentiraj

FOTO:EPA/ARMIN WEIGEL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.