Uoči pregovora s predstavnicima dvaju najvećih koalicijskih blokova, čelnici Mosta otkrivaju što će prvo zatražiti za davanje podrške novoj vladi

Iznenađujuće dobar rezultat parlamentarnih izbora, na kojima je osvojio čak 19 saborskih mandata i postao nezobilazan faktor pri formiranju vlade, već u izbornoj noći prouzročio je i dramatičnu promjenu strategije Mosta nezavisnih lista, stranke na čijem je čelu psihijatar i gradonačelnik Metkovića Božo Petrov. Umjesto planirane uloge korektiva novoj vlasti, u dijelu Mosta su postali svjesni da im rezultati izbora daju za pravo tražiti mjesto hrvatskog premijera.

O toj opciji počelo se razgovarati odmah nakon objave izbornih rezultata, kada su najbliži suradnici sugerirali Boži Petrovu da u razgovorima s dvjema velikim koalicijama, HDZ-ovom i SDP-ovom, ne smije tražiti ništa manje od pozicije mandatara i budućeg predsjednika vlade. Stoga se i odustalo od već najavljene objave konkretnih uvjeta i zahtjeva za reformama, koje bi trebalo ispuniti kao preduvjet za podršku jednom od velikih blokova. Unatoč vidnoj nelagodi i opipljivoj nervozi Petrova, ali i njegovih suradnika, prilikom držanja dramatično intoniranog postizbornog govora, u dijelu Mosta su uvjereni da bi uzimanje premijerske pozicije bio jedini logični ishod aktualnih pregovora i sada su još samo u dilemi treba li za nju kandidirati samog Petrova kao karizmatičnijeg ili Dragu Prgometa kao iskusnijeg kandidata vještijeg u političkoj kombinatorici.

Na konačne odluke o ponašanju nakon izbora presudno će utjecati Nacionalno vijeće Mosta, tijelo sastavljeno od osnivača ove stranke, mahom čelnika lokalnih nezavisnih lista koje su se u svojim sredinama pokazale iznimno uspješnima. Dakako, u međuvremenu će se dogoditi ozbiljni politički pregovori.

VIŠE IZVORA IZ SAMOG MOSTA ZA NACIONAL je potvrdilo da podržavaju novu strategiju preuzimanja vrha izvršne vlasti, obrazloživši to objektivno golemim brojem glasova i povjerenjem koje sada ne smiju iznevjeriti. Upravo na to odnosile su se njihove otvorene najave da su “spremni preuzeti odgovornost za zemlju”, ponovljene više puta čak i pred kamerama.

“Iskreno, računali smo na desetak mandata u Saboru s kojima bismo se isprofilirali i iz relativne pozadine, dakle kao korektiv ili manjinski partner, utjecali na donošenje odluka. Sada je situacija potpuno drugačija i svjesni smo da moramo zbilja preuzeti veću odgovornost. Uostalom, nema baš ijednog argumenta protiv Bože Petrova kao premijera: zar su Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Tomislav Karamarko ili Zoran Milanović imali bolje reference?”, povjerio se jedan od čelnih ljudi Mosta Nacionalu. Osim toga, kaže, onaj tko prije pogazi svoj ego i prepusti premijersku funkciju – bio to Milanović ili Karamarko – dugoročno će sebi izgraditi bolji imidž, vjerodostojnost i podršku.

“Ali ni mjesto predsjednika vlade ne znači ništa ako će on ispod sebe imati ministre koji ga ‘buše’. Svjesni smo s kime ulazimo u ring i pregovori će biti opaki, no naš kredibilitet nitko neće uspjeti ugroziti i nećemo dozvoliti da nas u četiri godine ‘pojedu’ veliki igrači. Bilo lijevi, bilo desni”, govori isti izvor iz vrha Mosta.

ISTI IZVOR TVRDI da su potpuno pogrešna tumačenja da je Most bliži HDZ-u zbog navodne “desne orijentacije” samog Bože Petrova. “To ne može biti dalje od istine i tek će se vidjeti da na ideološke podjele nećemo nasjesti. Uostalom, u našim redovima je ogroman broj ljudi koji su na lokalnoj razini vodili tešku bitku upravo s HDZ-ovim vlastodršcima i njihovim satelitima, od samog Petrova do Ivana Kovačića u Omišu ili Stipe Petrine u Primoštenu. Oteli su im vlast i godinama čistili nered koji su oni ostavili za sobom”, kaže izvor iz vrha Mosta.

Nacional je tijekom izborne kampanje, u samoj izbornoj noći i nakon nje, više puta izbliza svjedočio oprezu samog Bože Petrova, koji ni na dan izborne šutnje još uvijek nije bio uvjeren u izvrstan rezultat Mosta, iako su ga u to uvjeravali i kolege, i novinari, i predizborne ankete. Nije bio siguran ni u to da će njegova stranka biti presudan faktor kod formiranja vlasti, premda je sve upućivalo upravo na to. U ponedjeljak poslijepodne još uvijek je bio dosta suzdržan i za Nacional je tek kazao da će u idućim danima nastojati zanemariti sve što se govorilo proteklih tjedana, u žaru predizborne kampanje.

“NISMO OZBILJNO NI SJELI ZA STOL, o kadrovskim rješenjima nismo ni progovorili, a ni programi se nisu još ni usporedili. Bilo bi vrlo neozbiljno sada davati bilo kakve ocjene tko ih u stvarnosti može provesti”, kaže Petrov.

Njegovo inzistiranje na reformama, riječi koja je u nedjelju navečer izgovorena na tisuće puta, tek idućih tjedana postat će nešto opipljivije i moglo bi predstavljati krupan zalogaj objema velikim strankama.

Nacional je dobio potvrdu da će Most za početak inzistirati na četiri ključna područja, jer je svjestan da se istovremeno ne može zagrabiti preširoko, no vjeruje da će i to iz temelja promijeniti političku arhitekturu Hrvatske i građanima dokazati da ga nisu uzalud birali u Sabor.

PRVO PODRUČJE ODNOSI SE NA JAVNU UPRAVU I LOKALNU SAMOUPRAVU, kao i javna poduzeća: Most će insistirati na radikalnom smanjenju broja općina, gradova i županija, što će posljedično dovesti do značajnog poremećaja u funkcioniranju dviju velikih stranaka naviklih da upravo na lokalnim razinama, kapilarno ostvaruju svoj utjecaj i uhljebljuju kadrove. Radilo bi se i o ozbiljnom poremećaju odnosa jer se upravo na toj razini ostvaruje najveći utjecaj činovnika dviju velikih stranaka, no slična situacija je i u javnim tvrtkama. Most će insistirati na njihovoj radikalnoj depolitizaciji, otimanju iz stranačkih ruku i imenovanjima na temelju javih natječaja i stručnosti.

TREĆI PAKET MJERA priprema se za pravosuđe – od pojednostavljenja propisa i smanjenja birokracije do skraćenja rokova i znatno mjerljivijeg ocjenjivanja rada sudaca, a posljedično i promjene u načinu njihova imenovanja i biranja. U tom segmentu u Mostu itekako imaju što reći jer posjeduju značajno iskustvo rada na terenu. Njihovi gradonačelnici i načelnici, poput samog Petrova u Metkoviću ili Kovačića u Omišu, u samo dvije godine shvatili su da je neučinkovito sudstvo jedan od glavnih hrvatskih problema: obojica su smijenili gradonačelnike (Stipu Gabrića Jamba i Ivana Škaričića iz HDZ-a) koji su za sobom ostavili goleme dubioze, ali i na sebe navukli desetke kaznenih prijava zbog ozbiljnih malverzacija. Unatoč tome, ni jedan od njih još uvijek nije dočekao očekivani sudski epilog, pa su nakon gubitka vlasti i nekoliko mjeseci hibernacije ponovno stupili u političku arenu i nastavili po starome – čak pokušavši rušiti nove lokalne vlasti koje pošteno čiste njihov nered. Takva neučinkovitost u kombinaciji s nevjerojatnom birokratiziranosti državnog aparata i centraliziranosti cijele Hrvatske, uostalom, navela ih je da se kandidiraju na državnim izborima.

TREĆE PODRUČJE NA KOJEMU MOST ŽELI ozbiljne promjene jest monetarna politika – prije svega promjena uloge Hrvatske narodne banke i njeno aktivno sudjelovanje u stvarnim ekonomskim tokovima umjesto tek formalnog održavanja stabilnosti tečaja. Ekonomski strateg Mosta Ivan Lovrinović već je bio iznimno kritičan prema HNB-u dok je bio dio Udruge Franak, a i u samom programu stranke navodi se “postupno pretvaranje svih kredita s valutnim klauzulama u kunske kredite, bez narušavanja stabilnosti države”, zatim kvalitetnije upravljanje javnim dugom i znatno veća potpora države proizvodno orijentiranoj ekonomiji umjesto podrške trgovačkom i rentijerskom načinu poslovanja. Premda nije izravno rečeno, ti potezi mogli bi označiti i želju za politikom manje kontrole nad tečajem kune.

Na tim područjima Most je uoči izbora planirao tražiti najvažnije reforme i bilo je logično očekivati da će u idućoj vladi tražiti, u najmanju ruku, mjesta ministara pravosuđa, financija i uprave, no sretan ishod i osvojenih 19 mandata sada su im dali priliku za mnogo više. U neslužbenim razgovorima iz ove stranke najavljuju i pokušaj vraćanja političke moći u Hrvatski sabor, gdje bi se trebalo puno konkretnije raspravljati i slobodnije odlučivati, no najveći dio njih i sam je svjestan da je prava politička moć još uvijek jedino u Banskim dvorima.

ČETI

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Rođen 1980. godine, novinarstvom se bavi od praga punoljetnosti. Nakon deset godina staža kao novinar i urednik u dnevniku Slobodna Dalmacija intenzivno surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija - od tportala i dalmatinskog portala preko tjednika Forum, Aktual i Nacional do Al Jazeere. Živi i radi u Splitu.