Jadran Boban

DAVOR GRÜNWALD – IZLOŽBA KLJUČNE FIGURE SUVREMENOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

U zagrebačkoj Galeriji HDD otvorena je retrospektivna izložba Davora Grünwalda „Retrorama industrijskog dizajna 1968. – 2008.“, pregled autorskog djelovanja našeg istaknutog dizajnera čiji su radovi nastali ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, za tvrtke poput Tvornice računskih strojeva, Prvomajske, Jadrana i Tvornice vaga. Uz Grünwaldove radove koji imaju značajno mjesto u povijesti hrvatskog industrijskog dizajna, izložba daje detaljan uvid u više od trideset godina njegove daljnje dizajnerske karijere u Kanadi, ali i aktivnosti u sklopu strukovnih organizacija.

U autorskoj koncepciji kustosa Marka Goluba i Koraljke Vlajo, u većem dijelu izložbe prezentiran je kronološki prikaz Grünwaldovih projekata i proizvoda realiziranih tijekom 40 godina profesionalnog djelovanja, od školovanja na Akademiji primijenjene umjetnosti u Beču do odlaska u mirovinu 2008. godine.

“Slučaj hrvatsko-kanadskog industrijskog dizajnera Davora Grünwalda iznimno je intrigantan iz niza razloga, jer riječ je ne samo o autoru koji je u svega šest godina intenzivnog rada u hrvatskoj i jugoslavenskoj sredini ostavio značajan pečat u lokalnoj dizajnerskoj povijesti i koji je zatim nekoliko desetljeća jednako uspješno nastavio djelovati u Kanadi, nego i dizajneru iza čijeg se profesionalnog traga vrlo slikovito iscrtava okruženje za dizajn njegovog vremena, njegov specifičan društveni i ekonomski kontekst, kao i čitav splet okolnosti koje su određivale samu poziciju dizajnera i njegovu ulogu”, poantirali su u tekstu izložbe Marko Golub i Koraljka Vlajo.

Na izložbi u HDD galeriji prezentirani su i primjerci slavnih elektroničkih kalkulatora koje je dizajnirao u prvoj polovici sedamdesetih godina te rijetko viđene fotografije, dokumenti, ulomci tekstova, kao i živopisna osobna svjedočanstava samog dizajnera.

Davor Grünwald (1943.) diplomirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču na Odjelu za industrijski dizajn te je devet mjeseci proveo na specijalizaciji u Institutu za industrijski dizajn i time postao prvi formalno obrazovani industrijski dizajner u Hrvatskoj. Po povratku u Zagreb s kolegama osniva Sekciju za industrijski dizajn pri ULUPUH-u te pokreće nagradu Yu-Design i osniva vlastiti dizajnerski studio Prodesign. Kao samostalni dizajner dizajnirao je niz elektroničkih kalkulatora za Tvornicu računskih strojeva, alatne strojeve za Prvomajsku te stolice za rad u tvornicama u suradnji s Tvornicom metalnog namještaja Jadran. Za dizajn alatnih strojeva Prvomajske 1974., kao tridesetogodišnjak i tada najmlađi laureat, dobiva Nagradu grada Zagreba.

Zbog nemogućnosti nastavka djelovanja (zabrana suradnje tvornica sa samostalnim profesionalcima) 1975. napušta Hrvatsku i odlazi u Kanadu, gdje je dizajnirao gotovo sve, od traktora, računalnih kućišta, geofizičkih radarskih sistema, do geofizičke ptice i drugih tehnoloških naprava. U Kanadi kratko surađuje s tvrtkama Micom, Prodesign i Versatile, a zatim se zapošljava u geofizičkoj tvrtki Scintrex i Delphax. Od 1985., zaposlivši se u tvrtki Geonics, posvećuje se gotovo isključivo dizajnu proizvoda za geofizičku industriju, sve do 2008. kada odlazi u mirovinu. Od početka karijere aktivan je u dizajnerskim organizacijama – član je Kanadskog udruženja industrijskih dizajnera, ULUPUH-a i Hrvatskog dizajnerskog društva. Izložba u HDD galeriji otvorena je do 3. listopada.

Komentiraj


FOTO:Jadran Boban
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.