Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u petak u Bratislavi na neformalnom summitu na kojem će razgovarati o budućnosti Unije nakon Brexita.

Po riječima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, Brexit neće biti tema razgovora u Bratislavi, nego će tema biti “preuzimanje političke kontrole nad našom zajedničkom budućnošću”.

Summit u Bratislavi, na kojem će Hrvatsku predstavljati tehnički premijer Tihomir Orešković trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Središnje teme sastanka na vrhu u prijestolnici Slovačke koja u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom bit će rješavanje migrantske krize, jačanje suradnje u području sigurnosti i obrane, borba protiv terorizma te ublažavanje nekih efekata globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost.

Očekuje se da će se u Bratislavi rasprave uglavnom voditi oko pitanja sigurnosti, kako vanjske koja se odnosi na zaštitu vanjskih granica EU-a i jačanje europske obrane, tako i unutarnje odnosno borbe protiv terorizma.

Europska unija nalazi se u velikoj krizi koja se, između ostaloga, očituje u podijeljenosti u stajalištima oko većine pitanja koja trenutačno muče Uniju.

Upravo zato, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pozvao je zemlje članice da prestanu s praksom da sve uspjehe pripisuju sebi, a neuspjehe Europskoj uniji.

Čelnicima država članica uputio je zanimljiv prijedlog. “Pozivam svakog od 27 čelnika da prije dolaska u Bratislavu smisli tri razloga zašto nam je potrebna Europska unija, tri stvari za čiju su obranu spremni preuzeti odgovornost i za koje su spremni brzo djelovati”, rekao je Juncker u svom govoru.

Juncker je rekao da sljedećih 12 mjeseci smatra presudnim za ponovno ujedinjenje Unije.

“Ako želimo prevladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci, ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno djelovati u pitanjima koja su važna i ako želimo svijetu pokazati da je Europa i dalje sila sposobna zajednički djelovati, moramo odmah krenuti  na posao”, rekao je Juncker.

U svrhu jačanja obrambenih sposobnosti Juncker predlaže uspostavu jedinstvenog sjedišta za operacije koje EU provodi u svijetu, te stvaranje zajedničke vojne imovine koja bi u nekim slučajevima bila u vlasništvu EU-a i koja bi u potpunosti bila komplementarna s NATO-om.
Predsjednik Komisije ističe da izostanak suradnje Europu košta između 25 i 100 milijarda eura godišnje, stoga je najavio prijedlog za uspostavu Europskog fonda za obranu.

Domaćini summita, koji se održava u bratislavskom dvorcu, na brežuljku koji nadvisuje grad, jesu slovački premijer Robert Fico i Donald Tusk koji će predsjedavati sastankom.

“Summit u Bratislavi trebao bi odgovoriti na pitanje gdje je danas Unija. Međutim, iznad svega on bi morao staviti na stol teme koje pokazuju da je EU izvediv projekt i da je vrijedno za njega se boriti”, kazao je u svojoj poruci uoči summita Robert Fico.

Neformalni sumit trebao bi, kako kaže Fico, biti početak ‘Procesa iz Bratislave’ koji će se nastaviti na Malti i u Rimu u proljeće 2017.

“Bit ću sretan ako ćemo moći definirati teme i poruke koje će u političkoj povijesti biti upamćene kao prekretnica za Europsku uniju”, kazao je slovački premijer.

Prva radna sjednica sastanka na vrhu počinje u petak u 10 sati, a na njoj će se analizirati trenutačna situacija u EU-u. Potom slijedi radni ručak, a na popodnevnoj, drugoj sjednici čelnici bloka će započeti s procesom definifranja zajedničkih prioriteta za predstojeće razdoblje.

Nakon završetka summita oko 18,30 predviđena je konferencija za novinare. Za summit se akreditiralo više od 1300 novinara iz oko 70 zemalja.

Komentiraj

<
FOTO:EPA/JULIEN WARNAND
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.