Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u petak u Bratislavi na neformalnom summitu na kojem će razgovarati o budućnosti Unije nakon Brexita.

Po riječima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, Brexit neće biti tema razgovora u Bratislavi, nego će tema biti “preuzimanje političke kontrole nad našom zajedničkom budućnošću”.

Summit u Bratislavi, na kojem će Hrvatsku predstavljati tehnički premijer Tihomir Orešković trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Središnje teme sastanka na vrhu u prijestolnici Slovačke koja u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom bit će rješavanje migrantske krize, jačanje suradnje u području sigurnosti i obrane, borba protiv terorizma te ublažavanje nekih efekata globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost.

Očekuje se da će se u Bratislavi rasprave uglavnom voditi oko pitanja sigurnosti, kako vanjske koja se odnosi na zaštitu vanjskih granica EU-a i jačanje europske obrane, tako i unutarnje odnosno borbe protiv terorizma.

Europska unija nalazi se u velikoj krizi koja se, između ostaloga, očituje u podijeljenosti u stajalištima oko većine pitanja koja trenutačno muče Uniju.

Upravo zato, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pozvao je zemlje članice da prestanu s praksom da sve uspjehe pripisuju sebi, a neuspjehe Europskoj uniji.

Čelnicima država članica uputio je zanimljiv prijedlog. “Pozivam svakog od 27 čelnika da prije dolaska u Bratislavu smisli tri razloga zašto nam je potrebna Europska unija, tri stvari za čiju su obranu spremni preuzeti odgovornost i za koje su spremni brzo djelovati”, rekao je Juncker u svom govoru.

Juncker je rekao da sljedećih 12 mjeseci smatra presudnim za ponovno ujedinjenje Unije.

“Ako želimo prevladati tragične podjele između istoka i zapada koje su se pojavile posljednjih mjeseci, ako želimo pokazati da možemo brzo i odlučno djelovati u pitanjima koja su važna i ako želimo svijetu pokazati da je Europa i dalje sila sposobna zajednički djelovati, moramo odmah krenuti  na posao”, rekao je Juncker.

U svrhu jačanja obrambenih sposobnosti Juncker predlaže uspostavu jedinstvenog sjedišta za operacije koje EU provodi u svijetu, te stvaranje zajedničke vojne imovine koja bi u nekim slučajevima bila u vlasništvu EU-a i koja bi u potpunosti bila komplementarna s NATO-om.
Predsjednik Komisije ističe da izostanak suradnje Europu košta između 25 i 100 milijarda eura godišnje, stoga je najavio prijedlog za uspostavu Europskog fonda za obranu.

Domaćini summita, koji se održava u bratislavskom dvorcu, na brežuljku koji nadvisuje grad, jesu slovački premijer Robert Fico i Donald Tusk koji će predsjedavati sastankom.

“Summit u Bratislavi trebao bi odgovoriti na pitanje gdje je danas Unija. Međutim, iznad svega on bi morao staviti na stol teme koje pokazuju da je EU izvediv projekt i da je vrijedno za njega se boriti”, kazao je u svojoj poruci uoči summita Robert Fico.

Neformalni sumit trebao bi, kako kaže Fico, biti početak ‘Procesa iz Bratislave’ koji će se nastaviti na Malti i u Rimu u proljeće 2017.

“Bit ću sretan ako ćemo moći definirati teme i poruke koje će u političkoj povijesti biti upamćene kao prekretnica za Europsku uniju”, kazao je slovački premijer.

Prva radna sjednica sastanka na vrhu počinje u petak u 10 sati, a na njoj će se analizirati trenutačna situacija u EU-u. Potom slijedi radni ručak, a na popodnevnoj, drugoj sjednici čelnici bloka će započeti s procesom definifranja zajedničkih prioriteta za predstojeće razdoblje.

Nakon završetka summita oko 18,30 predviđena je konferencija za novinare. Za summit se akreditiralo više od 1300 novinara iz oko 70 zemalja.

Komentiraj

FOTO:EPA/JULIEN WARNAND
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.