Čelnici zemalja članica Europske unije nastavljaju u petak u Bruxellesu svoj summit neformalnim doručkom na kojem se raspravlja o prijedlogu za učinkovitije funkcioniranje EU-a, a nakon toga nastavljaju rad u formatu 27 članica, bez britanske premijerke Therese May, kako bi razgovarali o stanju pregovora o Brexitu.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je prije početka summita objavio prijedlog “liderske agende”, koja uključuje prijedloge za učinkovitije odlučivanje u EU-u.  Riječ je o ambicioznom programu koji sadrži i hodogram rada Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada EU-a, za razdoblje do sredine 2019. godine.

Polazna pretpostavka Tuskova prijedloga jest da se uvijek pokuša postići dogovor svih 27, odnosno 28 članica dok je Velika Britanija unutra, a kada to nije moguće da se koristi mehanizam pojačane suradnje. Tusk predlaže da se Europsko vijeće sastaje češće kako bi pokušali riješiti pitanja oko kojih nema pomaka u Vijeću EU-a, to jest na ministarskoj razini.

Tusk inzistira na jedinstvu država članica, ali ono ne smije biti “izlika za stagnaciju”, kao što ni “ambicije ne smiju voditi u podjele”.

Čelnci 27 zemalja usvojit će u petak zaključke o Brexitu u kojima će pozvati na početak internih priprema za početak druge faze pregovora o Brexitu, to jest o tranzicijskom razdoblju i budućim odnosima jednom kada se riješe ključna pitanja razdruživanja Velike Britanije od EU-a. Time EU želi poslati signal dobre volje prema Londonu, ali i dalje ustraje da ne može prijeći u drugu fazu pregovora prije nego što se postigne dovoljan napredak u tri prioritetna područja povezana s razdruživanjem: pitanje britanskih financijskih obveza prema europskom proračunu, prava europskih građana koji ostaju živjeti u Velikoj Britaniji i graničnom režimu između Irske i Sjeverne Irske.

Ako se u sljedeća dva mjeseca postigne dovoljan napredak u tim područjima, EU bi bila spremna odobriti drugu fazu pregovora na summitu u prosincu.
Estonski premijer Juri Ratas upoznat će svoje kolege sa stanjem priprema za selidbu dviju europskih agencija iz Londona, nakon što Britanija napusti EU ožujku 2019. Europska agencija za lijekove (EMA) i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) moraju naći nova sjedišta na  teritoriju EU-a. Odluka će biti donesena na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske ili vanjske poslove, tajnim glasovanjem u tri kruga. Za udomljavanje agencije za lijekove među kandidarao se i hrvatski glavni grad Zagreb.

Prvog dana summita njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na smanjenje pretpristupne pomoći Turskoj zbog nepoštivanja ljudskih prava u toj zemlji. Na njemačku inicijativu čelnici su zatražili od Komisije da pripremi prijedlog o smanjenju financijskih sredstava u okviru pretpristupne pomoći Turskoj. EU je u sadašnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. za pretpristupnu pomoć Turskoj predvidio 4,5 milijardi eura, od čega je do sada povučeno oko 360 milijuna eura. Veliki dio tih sredstava namijenjen je civilnom društvu i za jačanje pravne države. Neke zemlje članice zauzimaju se za to da se ta sredstva radije preusmjere, a ne smanje, tako da idu izravno civilnom društvo, a ne preko vlade.

Čelnici EU-a su u četvrtak raspravljali o digitalnoj agendi te istaknuli kako očekuju da Europska komisija do proljeća 2018. godine izradi prijedloge za pravedno oporezivanje velikih inernetskih tvrtki poput Googlea, Amazona ili Facebooka.

Veći dio zemlja članica nezadovoljan je činjenicom da te tvrtke dobar dio svojih prihoda preusmjeravaju u tvrtke registrirane u manjim članicama poput Luksemburga i Irske, gdje su znatno niži porezi.

Komentiraj

FOTO:EPA/JULIEN WARNAND
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.