Unatoč tvrdnji slovenskih vlasti da se fizička barijera na slovensko-hrvatskoj granici postavlja radi usmjeravanja izbjeglica prema određenim graničnim prijelazima, čime žele poslati poruku javnosti da njeno postavljanje nije usmjereno protiv samih izbjeglica, žica negativno utječe na mogućnosti njihovog kretanja, traženja i dobivanja zaštite, priopćio je u petak Centar za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) pri zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Postavljanje žice suprotno je temeljnim načelima međunarodnog izbjegličkog prava te samih vrijednosti na kojima je zasnovana Europska unija (EU), jer je uz postojeću regulativu (vize i drugo) takozvano neregularno kretanje najčešće jedini način da osobe koje traže zaštitu stignu do europskih zemalja, ističe CEDIM.
Izbjeglice koje ne dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana spriječene su u legalnom dolasku na teritorij EU već na granici Grčke i Makedonije, a zatim i dalje kroz Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju. Zemlje na ruti, uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju, otvoreno krše i međunarodno i europsko izbjegličko pravo, a čine to zbog nemogućnosti EU da to pitanje dovede u red, tvrdi taj Centar.
“Europska unija dosad nije učinila ništa da na to upozori. U situaciji u kojoj zemlje tranzita dobivaju opomenu radi neslanja otisaka prstiju u EURODAC, no ne dobivaju ni usmeno upozorenje o neprihvatljivosti profiliranja izbjeglica, očigledno je da EU grčevito nastoji spasiti Schengen, dok istovremeno nastaje paradoks – ‘ne može’ zabraniti žice”, smatraju u CEDIM-u.
Zaključuju kako u EU nema političke volje, prostora i mogućnosti baviti se pravima izbjeglica a upravo je ta nemogućnost EU da stvori pravedniji sustav zaštite izbjeglica i natjera članice na podjelu odgovornosti dovela EU u ovakvu krizu.
Komentari