Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac žestoko je u četvrtak kritizirao Vladine izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, ustvrdivši da se njima ugrožava ustavni poredak i vladavina prava, pa ih Živi zid neće podržati, ostali saborski klubovi najavili su, pak, da će ‘dignuti ruku’ za rješenja koja trebaju poboljšati i ubrzati progon.

Tvrdi nam se kako će ove, sedme izmjene omogućiti efikasan progon kriminalaca, ali svakodnevno vidimo da to jednostavno ne funkcionira, rekao je Bunjac u saborskoj raspravi pozivajući se na “najsvježije” primjere – prepolovljenu kaznu Draganu Paravinji, osuđenom zbog ubojstva i pokušaja silovanja Antonije Bilić, te primjer čovjeka (Ive Sanadera) “koji je opustošio Hrvatsku, prodao naš energetski sektor strancima, a danas se predstavlja kao književnik, pametuje po medijima”.

Bunjac ‘prstom upire’ u rješenja kojima se, tvrdi, praktički radi inverzija žrtve i počinitelja, pa će se, umjesto da se vještači kriminalac, vještačiti žrtvu. Već sada, kaže, oko 30 do 40 posto žrtava odustaje od svjedočenja iz straha da će snositi posljedice, a s obveznim vještačenjem taj će postotak biti i veći.

Culej: Lani samo 23 postupka za ratni zločin

Stevo Culej (HDZ) ističe da su najveće žrtve hrvatskog pravosuđa žrtve iz Domovinskog rata. Lani su provedena samo 23 postupka za ratne zločine, dakle treba nam još jedno 200 godina da bi licu pravde priveli sve koji zaslužuju, kaže.

Predlagatelj je u potpunosti razjasnio definiciju žrtve u postupovnim radnjama te način zaštite i odnosa tijela u postupku naspram žrtve, naglašava Marko Šimić (HDZ)

Peđa Grbin (SDP) predlaže da se Ministarstvu pravosuđa pošalje snažna poruka da se krene s izradom potpuno novog sustava kaznenog postupanja.

Od kada je ZKP stupio na snagu imali smo niz izmjena, sadašnje imaju 137 članaka, a doda li se tome i odluka Ustavnog suda koji je ukinuo pedesetak odredbi, radi se o zakonu koji nema mnogo veze s onim od prije desetak godina, rekao je Grbin, zauzimajući se da se krene u potpuno reevaluaciju sustava kaznenog postupka.

Amandmanom će predložiti da se primjena cijelog zakona odgodi na 1. prosinca 2017. kako bi se svi koji će zakon primjenjivati mogli pripremati.

Držeći da predloženi zakon zadržava inertnost kaznenog postupka, i Mostov Vlaho Orepić podržava da se krene u sveobuhvatno definiranje kaznenog postupanja.

Izmjene ZKP-a donose nekoliko novosti, ispitivanju u policiji daje se dokazna snaga u daljnjem postupku, a ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima se uređajem za audio-video snimanje. Snimak postaje dokaz u kaznenom postupku.
Razgraničen je pojam žrtve i oštećenika, ojačana su prava žrtava, primjerice pravo na zaštitu od zastrašivanja, pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode itd.

Promjena ima i u institutu jamstva , istražni zatvor mogao bi se ukinuti i zamijeniti jamstvom samo u slučaju ako je određen zbog toga što je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo u bijegu ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći.  Stav je kako bi institut jamstva, kao mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, svakako trebalo regulirati znatno restriktivnije u odnosu na postojeće rješenje.

Bunjac: Oduzeto samo tri milijuna nezakonito stečenih kuna

Uz skroman broj zastupnika zainteresiranih za raspravu, Sabor je u četvrtak ‘odradio’ i izmjene Prekršajnog te Zakona o USKOKU, kao i prijedlog da prestane važiti Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.

Taj se zakon stavlja izvan snage, jer su norme koje uređuju oduzimanje nezakonito stečene imovine prebačene u ZKP, odgovorio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović zastupniku Bunjcu koji je to problematizirao.

Je li istina da je do sada oduzeto samo tri milijuna kuna nezakonito stečene imovine, iako građani sumnjaju da se radi o desetcima, pa i stotinama milijuna kuna?, pitao je Bunjac Martinovića koji mu je odgovorio da Ministarstvo nema namjeru iznositi te podatke koje zastupnici dobivaju u izvješćima nadležnih tijela.

Zbog većeg broja zastupnika koji su se prijavili za raspravu, pa odustali, Sabor je toliko brzo ‘prešao’ nekoliko točaka da je morao odrediti stanku kako bi za sljedeće na vrijeme došli predstavnici predlagatelja.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Denis CERIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.