Bugarski birači u nedjelju izlaze na treće izbore u četiri godine, ali ankete ukazuju na to da će ishod ponovo biti krajnje neizvjestan i da politička stabilnost u zemlji nije na vidiku.

Konzervativna stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova i oporbeni socijalisti (BSP) doslovno su u mrtvoj utrci.

Istraživanje Gallupa pokazalo je da socijalisti imaju 30,3, a GERB 29,9 posto podrške. Ostale ankete također ukazuju na malu razliku među strankama.

Borisov, uvjereni proeuropejac, bivši tjelohranitelj, vatrogasac, policajac i gradonačelnik Sofije koji se često borio s optužbama za korupciju i povezanost s organiziranim kriminalom, obećava brži gospodarski rast ako osvoji treći mandat.

Čelnica BSP-a Kornelija Ninova bliska je Rusiji i sušta je suprotnost Borisovu. Tvrdi da će Bugarska iskoristiti svoje pravo veta u EU-u ako Bruxelles pokuša nametnuti dodatne sankcije Moskvi.

Socijalisti kažu da te sankcije izuzetno štete bugarskoj ekonomiji.

Dvadeset stranaka i koalicija nada se ulasku u parlament, ali je realno očekivati da će ih pet prijeći izborni prag.

U slučaju tijesnih rezultata, jezičac na vagi u sastavljanju buduće vlade mogao bi biti blok Ujedinjenih domoljuba, savez nekoliko nacionalističkih, protueuropskih stranka koje žele suzbiti useljavanje.

Nakon zatvaranja tzv. balkanske rute, Bugarska je postala glavna ulazna točka imigrantima na putu u EU.

U parlament bi mogla ući i nova stranka, Volja, poduzetnika Veselina Mareškog, vlasnika farmaceutske kompanije. A očekuje se da će to uspjeti i stranci turske manjine.

Nedjeljni su izbori prijevremeni, izazvani Borisovljevom ostavkom u studenome. S dužnosti je odstupio jer je predsjednička kandidatkinja GERB-a Cecka Cačeva izgubila na izborima od Rumena Radeva, koji se natjecao kao neovisni kandidat uz podršku socijalista.

Borisov je osobno preuzeo odgovornost za poraz, ali je do toga trenutka njegova većina u parlamentu ionako toliko splasnula da vladajući nisu mogli usvojiti nijedan važniji zakon.

On je skratio i svoj prvi premijerski mandat 2013. godine nakon masovnih prosvjeda protiv nametnutih mjera štednje.

Bugarsku trenutačno vodi prijelazna vlada na čelu s Ognjenom Gerdžikovim.

U slučaju da na nedjeljnim izborima ne bude jasnog pobjednika, izgledno je da će se u najsiromašnijoj zemlji EU-a, opterećenoj korupcijom i neučinkovitim pravosuđem, nastaviti politička nestabilnost, piše agencija dpa.

Zemlja krajnosti 

Prosječna bugarska plaća iznosi 500 eura, najmanje u EU-u i samo je djelić onoga što radnici zarade u zapadnoj Europi. Zato i ne čudi što je samo prošle godine 30.000 mladih pronašlo posao u nekoj drugoj zemlji Unije.

Od početka 90-ih godina iz zemlje je emigriralo 3,5 milijuna ljudi, piše agencija afp.

“Briga me za politiku. Tko god da je na vlasti, isto je. Sretna sam što uopće imam posao bez obzira što je mizerno plaćen”, kaže 50-godišnja Romkinja u tekstilnoj tvornici u Dupnici.

Tekstilna industrija bila je u vrijeme komunizma najveći poslodavac u Bugarskoj, a sada je na drugom mjestu. Više ljudi radi jedino za državu.

“Radimo ovdje za minimalnu plaću pet dana u tjednu od 8 do 17 sati s polusatnom stankom. U slučaju veće nardužbe, prekovremeno nam ne plaćaju. Šijemo jefitinije nego u Kini, ali nitko se ne usudi ništa reći zbog straha da ne dobije otkaz”, dodaje druga radnica iz iste tvornice.

Ali ima i svijetlih točaka.

U IT sektoru zaposleno je između 40 i 50 tisuća ljudi, a prosječna plaća je 1400 eura. Vrhunski stručnjaci zarade i deset puta više. Ta industrija sudjeluje s četiri posto u bugarskom BDP-u, a strana ulaganja mjere se u milijardama eura.

Bilo bi ih vjerojatno i više da investitore ne odbija visoka razina korupcije. “Potrebne su odlučne mjere da se bugarsko gospodarstvo rastereti monopolizacije, kartela i korupcije”, kaže analitičar Eugeni Dajnov.

Komentiraj

FOTO: EPA/VASSIL DONEV
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.