Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 47,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo 110 posto procijenjenog BDP-a u 2015. godini, a iako je na mjesečnoj razini smanjen za gotovo 3 posto, na godišnjoj je nastavio rasti, i to po stopi od 4,1 posto.

U odnosu na srpanj, bruto inozemni dug je krajem kolovoza bio niži za 1,5 milijardi eura, no na godišnjoj razini nastavio s pozitivnim stopama rasta koje su, uz dva sporadična mjeseca, kontinuirano prisutne od studenog 2013. godine, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Na godišnjoj razini, prema kolovozu lani, ino dug je porastao za 1,9 milijardi eura.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom navode kako je kod pada na mjesečnoj razini riječ o uobičajenom sezonskom poboljšanju situacije, posebice kod kreditnih institucija, povezanom s pojačanim priljevima tijekom turističke sezone. No, ističu, ove je godine taj pomak bio slabije izražen nego u ljetnim mjesecima prošle godine te je stoga na godišnjoj razini nastavljen rast.

• Razmjerno snažan rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, navode iz RBA, najvećim je dijelom posljedica rastućih obveza prema inozemnim vjerovnicima u sektoru opće države čiji je vanjski dug krajem kolovoza iznosio 15,9 milijardi eura, čineći čak jednu trećinu ukupnog bruto inozemnog duga. Naime, iako je u kolovozu pao za 316 milijuna eura ili 2 posto u odnosu na srpanj, vanjski dug države je u odnosu na isti mjesec prošle godine viši za 1,4 milijarde eura, odnosno 9,6 posto.

Time je, kažu analitičari RBA, nastavljen kontinuirani niz godišnjeg rasta vanjskog duga države koji datira još od svibnja 2009. godine.

Iz HGK, pak, navode da su potreba dodatnog zaduživanja države za financiranje visokoga proračunskog deficita i višak sredstava u bankovnom sektoru zbog potisnute kreditne aktivnosti tijekom prvih osam mjeseci ove godine rezultirali rastom bruto ino duga opće države za 486,6 milijuna eura, uz istodobno smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija za 615,1 milijun eura.

U okolnostima povoljnijih uvjeta financiranja na inozemnim tržištima, pojašnjavaju iz HGK, i dio tvrtki, posebno onih velikih i vlasnički povezanih s inozemnim investitorima, koristi mogućnost inozemnog financiranja pa je stoga inozemni dug ostalih domaćih sektora u tom razdoblju povećan za 101,3 milijuna eura, a kod privatnih nefinancijskih društava za 317,2 milijuna eura.

Pritom ističu kako se od 1,2 milijarde eura ukupnog prirasta bruto inozemnog duga u prvih osam mjeseci ove godine 1,5 milijardi eura odnosi na dug javnog sektora, koji obuhvaća opću državu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefinancijska društva, 11,1 milijun eura na prirast duga privatnog sektora za koji garantira javni sektor, dok je istodobno iznos privatnoga negarantiranog duga smanjen za 309,4 milijuna eura.

“Pri visokoj razini bruto inozemnog duga i tendenciji njegova daljnjeg rasta, Hrvatska ostaje visoko ranjiva zemlja, osjetljiva na promjene na svjetskim financijskim tržištima, a osobito na tečajne i valutne rizike. Daljnje kretanje bruto inozemnog duga ovisit će o tempu nastavka zaduživanja opće države, koji bi trebalo usporavati ako se ubrza fiskalna konsolidacija pod pritiskom provedbe procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka, te razduživanju banaka koje će se smanjivati ako se uspostavi održiv gospodarski rast”, zaključuju iz Komore.