Velika Britanija glasovala je na referendumu u četvrtak s 51,9 posto glasova za izlazak iz Europske unije, krenuvši putem u nepoznato i nanijevši do sada najveći udarac europskom jedinstvu.

Po konačnim rezultatima referenduma, za izlazak iz EU-a glasovalo je 51,9 posto Britanaca, a 48,1 posto bilo je za ostanak.

Za Brexit su najviše bili u Engleskoj i Walesu, dok su Škotska, Sjeverna Irska i London podržali ostanak.

Prve dvije izravne posljedice ovakvog rezultata su najavljena ostavka premijera Davida Camerona i dramatičan pad funte na najnižu razinu u 30 godina.

“Nemam pravo biti kapetan ovog broda”

Cameron je odlučno vodio kampanju za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU-u.

“Volja britanskog naroda mora se provesti”, rekao je Cameron u obraćanju novinarima ispred broja 10 u Downing Streetu.

“Mislim da zemlja treba novo čelništvo koje će ju povesti u tom smjeru”, rekao je. Kraljicu je već izvijestio o svojoj odluci.

Budući premijer treba donijeti odluku kada će na osnovu članka 50. europskih ugovora pokrenuti razdruživanje s Bruxellesom.

“Ja ću kao premijer učiniti sve da upravljam ovim brodom u idućim mjesecima, ali mislim da ne bi bilo ispravno da budem kapetan tog broda”, rekao je.

“Danas nema potrebe za preciznim rasporedom, ali trebali bismo imati novog premijera do početka konferencije Konzervativne stranke u listopadu”, kazao je Cameron.

Bivši gradonačelnik Londona i glavni zagovornik britanskog izlaska iz EU-a Boris Johnson favorit je za budućeg britanskog premijera, objavile su britanske kladionice.

EU treba reformirati i sačuvati

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je u u petak žaljenje zbog odluke britanskih birača o napuštanju Europske unije te odlučnost preostalih 27 zemalja da sačuvaju jedinstvo EU-a.

“Nije tajna da smo željeli drukčiji ishod jučerašnjeg referenduma. Potpuno sam svjestan koliko je ovo ozbiljan, čak dramatičan politički trenutak i nema načina da bi se moglo predvidjeti sve političke posljedice ovoga događaja, posebice za Veliku Britaniju. Ovo je povijesni trenutak, ali ne i trenutak za histerične reakcije”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Tusk dodaje da je protekla dva dana razgovarao s čelnicima svih zemalja članica i europskih institucija o mogućnosti Brexita. “Danas, u ime 27 čelnika mogu reći da smo odlučni sačuvati jedinstvo 27 zemalja članica. Za sve nas Unija je okvir za našu zajedničku budućnost”, kaže Tusk.

Volja britanskih birača mora biti poštivana i sada je potrebno provesti brze pregovore o izlasku te zemlje iz EU-a, poručio je u petak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

“Tijekom 40 godina odnosi Velike Britanije s Europskom unijom bili su dvosmisleni. Sada je jasno. Volja birača se mora poštivati”, poručio je Martin Schulz.

Nizozemski premijer Mark Rutte, čija zemlja do kraja lipnja predsjeda Europskom unijom, izjavio je u petak da je nezadovljstvo Europskom unijom iskazano na britanskom referendumu prisutno i u drugim zemljama što jasno ukazuje na potrebu da se Unija reformira, dok je istodobno belgijski premijer Charles Michel pozvao čelnike EU-a na “konklavu” o budućnosti integracije.

“Nezadovoljstvo koje smo vidjeli u Britaniji prisutno je u i drugim zemljama, uključujući moju”, rekao je Rutte novinarima.  “To mora biti poticaj za reformu Unije”, naglasio je.

Rutteova Liberalna stranka zaostaje u anketama u Nizozemskoj za Slobodarskom strankom populističkog političara Geerta Wildersa, koji želi da i njegova zemlja održi referendum o ostanku u EU.

Belgijski premijer Michel traži da se čelnici Unije u srpnju okupe na “konklavi” kako bi raspravili budućnost EU-a. Konklava je metoda kojom se bira Papa, odvija se iza zatvorenih vrata dok se ne postigne dogovor.

I brojni drugi premijeri zemalja EU-a, Češke, Mađarske, Poljske, pozivaju na reformu Unije, ali naglašavaju kako joj ostaju privrženi.

Njemački predsjednik Joachim Gauck naglašava važnost “privrženosti europskoj ideji” u svjetlu britanske odluke o napuštanje EU-a. “Mnogi dobri Europljani danas su tužni”, rekao je Gauck.

Austrijski kancelar Christian Kern ne očekuje “domino efekt” referenduma o članstvu u Europskoj uniji i kaže da njegova zemlja neće održati takvo glasanje.

Talijanski premijer Matteo Renzi pozvao je Europsku uniju da promijeni smjer nakon britanske odluke. “Moramo ju promijeniti kako bi bila humanija i pravednija, ali Europa je naš dom, to je naša budućnost”, kazao je Renzi na Tweeteru.

Španjolski premijer Mariano Rajoy rekao je da će trebati dvije godine za rješavanje pravne procedure izlaska Britanije iz EU-a. “Mislim da Španjolska treba nastaviti biti na čelu europskih integracija”, dodao je on, izrazivši uvjerenost da je španjolsko gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži financijske turbulencije.

Euroskeptici slave

Njemačka euroskeptična Alternativa za Njemačku (AfD) i talijanska Sjeverna liga pozdravile su britansku odluku o napuštanju Europske unije, a čelnik finske euroskeptične stranke Finns upozorio je da ne dolazi u obzir nikakva odmazda u budućim pregovorima između Britanije i EU-a.

“Britanci su napravili veliku uslugu Europi svojom suverenom odlukom”, rekla je Beatrix von Storch, druga osoba AfD-a i zastupnica u Europskom parlamentu.

Čelnik euroskeptične oporbene krajnje desne talijanske stranke Sjeverne lige čestitao je Britancima na izglasavanju izlaska iz EU-a i rekao je da bi Italija trebala biti sljedeća.

“Hura za hrabrost slobodnih građana! Srce, glave i ponos pobjeđuju laži, prijetnje i ucjene. Hvala (Britanijo), sada je naš red”, napisao je Matteo Salvini na Facebooku.

Finski ministar vanjskih poslova Timo Soini, čelnik euroskeptične stranke Pravi Finci, rekao je da se moraju poštovati rezultati britanskog referenduma dodajući da se mora isključiti mogućnost bilo kakve “odmazde” u budućim pregovorima između EU-a i Britanije.

Vjerojatni republikanski predsjednički kandidat Donald Trump koji se u petak nalazi u posjetu Škotskoj oduševljen je ishodom britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije. “Mislim da je to izvanredno, mislim da će to biti izvanredno. To je fantastično”, rekao je novinarima nakon što je sletio helikopterom u Turnberryju na zapadnoj škotskoj obali. Britanci su, kaže on, konačno ponovno uzeli u svoje ruke kontrolu nad zemljom.

Vođe desnice u Francuskoj i Belgiji također su pozvali na referendume o članstvu u EU-u.

Škoti i Irci nezadovoljni

Škotska vidi svoju budućnost unutar EU-a, rekla je u petak nakon odluke britanskih birača o napuštanje Europske unije premijerka Nicola Sturgeon, a sjevernoirska nacionalistička stranka Sinn Fein zahtijeva referendum o ujedinjenju s Republikom Irskom.

“Glasanje ovdje (u Škotskoj) jasno pokazuje da Škoti vide svoju budućnost u EU-u”, istaknula je škotska premijerka i šefica Škotske nacionalne stranke (SNP).

Većina škotskih birača glasovala je za ostanak u Europskoj uniji, kao i glasači u Sjevernoj Irskoj. Glasači u Škotskoj izabrali su ostanak sa 62 posto, a u Sjevernoj Irskoj s 56 posto.

“Ovaj ishod dramatično mijenja politički krajolik na sjeveru Irske i mi ćemo intenzivirati našu stvar za sazivanje šireg glasanja” o ujedinjenoj Irskoj, rekao je čelnik Sinn Feina Declan Kearney.

“Britanska vlada je izgubila mandat za predstavljanje interesa ljudi ovdje na sjeveru Irske”, kazao je, dodajući da je većina – republikanci i unionisti, katolici i protestanti – glasovala za ostanak.

Vlada Republike Irske sazvala je hitan sastanak nakon britanskog referenduma. “Ovaj rezultat imat će važne implikacije na Irsku, kao i na Britaniju i Europsku uniju”, kaže se u priopćenju vlade.

Šef britanskih laburista i vođa oporbe Jeremy Corbyn rekao je da su pred Britanijom teški dani pošto je na referendumu izglasan odlazak iz Europske unije.

Britanska vlada mora zaštititi i poticati domaću ekonomiju jer ulazi u fazu razvoda s Unijom i pregovaranja o novim trgovinskim sporazumima, rekao je Corbyn.

Za Hrvatsku bez posljedica

Rezultat britanskog referenduma predstavlja udarac jedinstvu Europske unije, ali i govori o nezadovoljstvu britanskih građana načinom funkcioniranja EU-a, izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ocjenjujući da taj potez neće imati neke ozbiljnije gospodarske ili političke posljedice po Hrvatsku.

Kovač smatra da sada treba razmisliti kako dalje te kaže da se osobno zalaže za javnu raspravu među članicama EU-a. Treba  vidjeti kako Uniju “efikasnije organizirati, kako je presložiti”.

“Moramo razgovarati o ovlastima koje ima Bruxelles, koje imaju institucije”, kazao je šef hrvatske diplomacije, ističući da se Unija mora mora približiti građanima, narodima.

Ministar ocjenjuje da ishod britanskog referenduma ne bi trebao imati značajnije gospodarske ili političke posljedice po Hrvatsku.

“Hrvatska nije toliko gospodarski vezana za Britaniju. Trgovinska razmjena između dvije zemlje iznosi jednu desetinu trgovinske razmjene koju Hrvatska ima sa Slovenijom, Njemačkom ili Italijom. Nema tu nekih većih ekonomskih posljedica”, tvrdi ministar Kovač.

Kraj 40-godišnjeg braka

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a dovodi obje strane u do sada neviđenu situaciju i primorava ih da izgrade nove odnose pune neizvjesnosti nakon braka koji je trajao više od 40 godina.

Procedura izlaska iz EU-a regulirana je europskim ugovorima: riječ je o članku 50, uvedenom Lisabonskim ugovorom 2009. godine.

On definira uvjete dobrovoljnog izlaska iz EU-a, na što ima pravo svaka država članica bez ikakvog posebnog opravdanja.

Ako tako odluči, London će morati dogovoriti “ugovor o izlasku”, koji će u ime Unije sklopiti Vijeće EU-a, kvalificiranom većinom, uz pristanak Europskog parlamenta.

Europski ugovori ne bi više vrijedili za Veliku Britaniju od datuma stupanja na snagu tog ugovora. Ili dvije godine nakon što London obavijesti EU da izlazi, ako se u međuvremenu ne postigne dogovor. EU i London mogli bi, međutim, i produljiti taj rok za postizanje dogovora.

Ugovor ne bi morale ratificirati sve države članice EU-a. No ratifikacija bi bila potrebna za bilo kakve promjene europskih ugovora ili međunarodne ugovore za kojima bi se pojavila potreba u slučaju izlaska, primjerice sporazum o slobodnoj trgovini.

Premda procedura za razdruživanje postoji, ona do sada nikada nije bila aktivirana. Zbog toga se postavljaju mnogobrojna pitanja o tome kako će se definirati novi odnosi.

Treba li taj novi odnos urediti već ugovorom o izlasku? Ili će se morati voditi posebni pregovori? Druga opcija čini se vjerojatnijom.

London bi morao također promijeniti svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi zamijenio mnoge zakone koji proizlaze iz članstva u EU-u, kao na primjer na području financijskih usluga.

“To će vjerojatno potrajati dugo, prvo da bi dogovorili izlazak iz EU-a, a potom naše buduće odnose s EU-om te naposljetku naše trgovinske sporazume sa zemljama izvan EU-a”, ističe britanska vlada u jednom istraživanju predstavljenom u britanskom parlamentu u veljači.

Izvješće spominje “do deset godina neizvjesnosti” koja bi opterećivala financijska tržišta ili vrijednost funte.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.