Hrvatskoj je potrebna jedinstvena i sveobuhvatna nacionalna strategija kako bi od sebe stvorila brend, naglasili su u ponedjeljak u Zagrebu predsjednica države i predsjednik Sabora, istaknuvši pritom da Hrvatska mora istaknuti svoje različitosti i ne smije temeljiti imidž samo na turizmu i prirodnim ljepotama.

“Brendiranje države pretpostavlja definiranje sveobuhvatne strategije u čiju su provedbu uključeni svi akteri državne vlasti, unutarnje i vanjske politike, ali isto tako i nevladinog sektora, raznih agencija, kulturnog i sportskog sektora, u čemu su marketinški i promotivni alati samo dio koji može tek slijediti, a ne oblikovati strategiju”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović u svojem izlaganju “Hrvatska i svijet, geopolitički i geostrateški okvir” na konferenciji o brendiranju Hrvatske u organizaciji Večernjeg lista.

Prvi čovjek Sabora Gordan Jandroković naglasio je kako “jačanje vlastitog identiteta, stvaranje imidža i na kraju brenda moraju biti usklađeni i koordinirani na svim relevantnim razinama s kojih poruke o Hrvatskoj odašiljemo u svijet. To je i bitna zadaća u budućem uspješnom brendiranju zemlje”.

I drugi govornici na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo: brendiranje Hrvatske” među kojima su bili i Božo Skoro s Fakulteta političkih znanosti i diplomat Zvonimir Frka Petešić, istaknuli su važnost jedinstvene sveobuhvatne nacionalne strategije s jasnim okvirom i usklađenim porukama.

Konferencija je okupila političare i stručnjake, uz predsjednicu i predsjednika Sabora na njoj su bili i dio ministara, saborskih zastupnika i europarlamentaraca, te predstavnici različitih institucija, među ostalima pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović.

Radi se o trećoj konferenciji pod nazivom “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista i treći put da na njoj sudjeluje predsjednica države jer je, kako je rekao glavni urednik Dražen Klarić, “od početka prepoznala inicijativu”.

Hrvatskoj se ne smije dogoditi “Borat”

Grabar-Kitarović je u svojem izlaganju naglasila da “u globaliziranom svijetu imidž države igra iznimno važnu ulogu”.

Ističe kako je važna i personalizacija, odnosno uloga koju imaju lideri u izgradnji imidža države jer je “ljudsko lice snažan medij” kroz koje se percipira i sama politika države. “Međutim, uloga lidera mora biti praćena konkretnim političkim i institucionalnim potezima koji dugoročno održavaju vjerodostojnost”, naglasila je..

Bit će zanimljivo pratiti razvoj imidža Sjedinjenih Država nakon dolaska Donald Trumpa i koliko će on kao osoba utjecati na formiranje vanjskog dojma svoje zemlje, istaknula je predsjednica,

Kako bi se uspješno globalno brendirala Hrvatska mora pronaći područja koja je razlikuju od drugih zemalja jer to će biti njezina dodana vrijednost, kazala je Grabar-Kitarović.

“Važno je postaviti pitanje što državu čini različitim i privlačnom. To je ono što je bitno i što ponekad zaboravljamo.. Treba staviti naglasak na različitost”,  rekla je predsjednica.

O važnosti isticanja različitosti govorio je i Jandroković, kazavši da je “zadaća politike osigurati politički okvir i političku stabilnost kao preduvjet svega ostaloga, jasno definirati političke i ekonomske ciljeve, jačati međunarodnu poziciju i ugled i definirati područja koja nas razlikuju od drugih država, koje su naša dodana vrijednost i prednost”, rekao je.

I od ostalih sudionika moglo se čuti kako svaka zemlja treba biti subjekt, a ne objekt u definiranju svojeg imidža.

Trebala bi se ugledati, smatra Skoro, na male zemlje koje se veličinom mogu usporediti s Hrvatskom, a dobro su izgradile svoj imdiž – Dansku s lego kockama, dizajnom ili Hansom Christianom Andersenom, Nizozemsku s vjetrenjačama, tulipanima i narančastom bojom ili Švicarsku koja odmah asocira na sireve, satove i banke, a ne dopustiti da imidž Hrvatske kreiraju drugi kao što se primjerice dogodilo Kazahstanu nakon filma “Borat”.

“Kazahstan je morao uložiti ogromne napore kako bi rebrendirao svoj imidž u svijetu i to još uvijek pokušava”, rekla je i predsjednica koja se također osvrnula na utjecaj tog filma na ugled Kazahstana.

Predsjednica ponovo kritizirala hrvatsku diplomaciju

Hrvatska diplomacija, kritizirala je predsjednica, ne radi dovoljno na promociji svoje zemlje i često je “zatvorena u urede”.

“Želim vidjeti asertivniju, samosvjesniju, snažniju hrvatsku vanjsku politiku. Želim vidjeti puno veći naglasak na javnoj diplomaciji i gospodarskoj diplomaciji. Moram vam reći da sam iznimno razočarana kad čujem ponekad od naših gospodarstvenika ili drugih koji su posjećivali razne zemlje da se naša diplomacija, čast iznimkama, zatvorila u sebe, zatvorila se u urede, kako ne djeluju ni u pomoć tvrtkama niti u brendiranju Hrvatske u smislu javne diplomacije”, rekla je predsjednica.

Ona je naglasila da treba gospodarski profilirati Hrvatsku i da se ona ne smije samo oslanjati na turizam “koji je previše volatilan”.

“Trebamo raditi prije svega u cilju osnaživanja gospodarstva. Osim toga moramo se i globalno repozicionirati, jer je Hrvatska osim naslanjanja na Balkan i srednjoeuropska i mediteranska zemlja, te stoga u tom segmentu stavljam naglasak na inicijativu Triju mora”, rekla je.

“Danas smo prije svega prepoznati kao turistička zemlja. Prepoznata je Hrvatska kao atraktivno i sigurno europsko, mediteransko i turističko odredište, kao jedna od ekološki najočuvanijih zemalja  EU-a, bogate kulturne i povijesne baštine, zemljopisno povezujući srednju Europu i Mediteran, sjecište bogatstva raznolikosti. No, činjenica jest da moramo učiniti dodatne korake na promociji našeg identiteta i na stvaranju imidža”, rekao je Jandroković

Skoko je naglasio kako Hrvatska s jedne strane ne smije biti nezadovoljna jer je već ipak donekle prepoznata, ali i istaknuo kako joj njezini potencijali daju i veće mogućnosti.

“Hrvatska ne smije biti ni nezadovoljna, ali njezini potencijali daju joj i veće mogućnosti samo treba početi strateški raditi na brendiranju jer danas je jako važno izgraditi brend jer se imidž države izravno odražava na njezin status na političkom i ekonomskom planu”, rekao je Skoko, dodajući da je za brendiranje ključna inovativnost i kreativnost i da novac nužno nije presudan.

Tijekom dana u okviru konferencije održavaju se i tri panel rasprave, o hrvatskoj i svijetu i definiranju hrvatske vanjske politike, o tome koliko vrijedi oznaka “Made in Croatia” na globalnom tržištu te kako se Hrvatska treba predstaviti svijetu.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Tomislav PAVLEK /tp
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.