Moguću ustavnu krizu koja prijeti zbog teško ostvarivog izbora ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom zastupnika u Hrvatskom saboru, ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel riješio bi reinterpretacijom te sporne odredbe.

Sudjelujući na znanstvenom skupu “Jamac legalnosti – Ustavni sud Republike Hrvatske”, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Smerdel je rekao kako je od 2010. kada je uvedena dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca postalo razvidno da je ključ problema pogrešna prosudba po kojoj je tu odredbu moguće primijeniti bez razrade drugih uvjeta.

Da je ta odredba neprimjenjiva potvrđuje podatak prema kojem od 2010. nije izabran ni jedan ustavni sudac jer dvotrećinska većina podrazumijeva dogovor između vladajućih i oporbenih stranaka koji nije ostvaren. U srpnju prošle godine propao je pokušaj izbora sudaca jer nitko od troje kandidata (Sanja Barić, Mladen Bajić i Ivana Čalić) nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu.

Smerdel rješenje problema vidi u tome da se novim izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava utvrdi da se norma o izboru ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom ne može primijenjiti bez usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu za što bi se dao rok od dvije godine. Do te prilagodbe, predlaže Smerdel, ustavni suci birali bi se natpolovičnom većinom.

 

  • Taj profesor sa zagrebačkog Pravnoga fakulteta smatra da nema pravnog razloga koji bi spriječio Sabor da posegne za tim pravnim alatom, a time bi se na vrijeme prevenirale štete i nepopravljive posljedice duže nesposobnosti suda da djeluje na nadzoru ustavnosti zakonodavstva.

 

Akademik Davorin Rudlof kazao je da zbog zalaženja Ustavnog suda u djelatnost Sabora i vlada, pojedini zastupnici i članovi vlada nasrću na taj sud, poput bivšeg premijera Zoran Milanović koji je krajem 2015. rekao da bez sveučilišta ne možemo, a bez Ustavnog suda možemo.

Upozorio je da u Hrvatskoj vreba opasnost da se ove godine novi suci ne izaberu i da se tako oteža rad suda ili izazove prestanak njegova rada zbog nedovoljnog broja sudaca.

Smerdel upozorava da se odumiranje Ustavnog suda ne smije dopustiti jer bi napuštanje ustavnog nadzora nad zakonodavcem izmijenilo ustavni poredak na način kojim se vrijeđaju njegove temeljene ustavne vrednote, odnosno vladavina prava i poštivanje prava čovjeka.

Predsjednik Sabora Željo Reiner rekao je kako neovisnost Ustavnom sudu omogućava da jamči poštivanje i primjenu Ustava i brani temeljne ustavne prinicipe, iako su mu mnogi spremni aplaudirati kada se slažu s njegovim odlukama, odnosno kritizirati ga u suprotnom.

Potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak za sadašnju je situaciju kazao da to jest kriza ustavnog sudstva, ali istodobno važna prilika jer se može u personalnom smislu rekonstruirati Ustavni sud. Ako izaberete deset sudaca vi ste praktički dizajnirali ustavni sud za idućih osam godina, dodao je.

Jedan od tvoraca Ustava Vladimir Šeks smatra da pod hitno treba doći do stavaranja političke volje između pozicije i opozicije. “Trebaju doći do svjesti da se Hrvatska nalazi pred ponorom, da se nadvio ‘Damoklov mač’ koji prijeti da dođe do blokade i praktično nestanka Ustavnog suda bez čijeg postojanja nema dedmokracije i vladivane prava“, rekao je Šeks.

Komentiraj

FOTO:Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.