Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan zauzela se u razgovoru s nizozemskom ministricom zdravlja, socijalne skrbi i sporta Edith Schippers u Bruxellesu za promjene u proizvodnji, preradi, pakiranju i oglašavanju hrane u cilju borbe protiv debljine, s obzirom na to da je broj pretilih ljudi u EU dosegao alarmantne razmjere, a posebice su ugrožena djeca, priopćeno je u petak iz njezina ureda u Bruxellesu.

Nizozemska u prvom polugodištu ove godine predsjeda Vijećem EU-a i njezini ministri žele poboljšati suradnju s Europskim parlamentom kroz sastanke s eurozastupnicima koji “pokrivaju” njihov resor.

“Nizozemci su kao svoje prioritete u području zdravstva i sigurnosti hrane označili mnoge stvari kojima se ja bavim. Jedna od njih je zdrava prehrana kao osnova borbe protiv debljine i povezanih bolesti. Broj pretilih ljudi u EU je dosegao alarmantne razmjere, a djeca su posebno ugrožena skupina. Ako ne djelujemo sada, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Dio rješenja vidim u promjenama koje prehrambena industrija treba napraviti u proizvodnji, preradi, pakiranju i oglašavanju hrane,” izjavila je Borzan nakon sastanka.

Prije desetak godina službeni podaci su pokazivali da povećanu tjelesnu masu ima 10,5 posto djece u Hrvatskoj, a 3,8 posto njih je pretilo. Danas podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravlje govore da čak 26,4 posto djece školske dobi ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo. Prema tim podacima, Hrvatska je 7. u Europi po broju djece s prekomjernom težinom, navodi se u priopćenju.

Ministrica Schippers i zastupnica Borzan razgovarale su o potrebi organiziranja konferencije na visokoj razini na kojoj bi se raspravljalo o poboljšanju kvalitete prehrambenih proizvoda u EU. Teme konferencije bile bi smanjenje soli, šećera, zasićenih masnih kiselina i kalorija u prehrani kroz inovacije i promjene sastava hrane te suradnju proizvodnog sektora i državnih vlasti u borbi protiv prekomjerne težine i pretilosti.

“Da Nizozemska sama odredi npr. maksimalne količine soli i šećera u prerađenoj hrani, naša prehrambena industrija bi propala. Europa ima otvoreno tržište i ljudi bi jednostavno kupovali nezdravu hranu uvezenu iz Belgije ili Njemačke koje nemaju takve propise. Ograničenja na nezdrave tvari u hrani mogu funkcionirati samo ako se odnose na prehrambenu industriju u cijeloj EU i uvoz. Zaključno, potrebno je mijenjati prehrambene navike ljudi, a to je dugotrajan proces,” izjavila je Schippers.

Nizozemska odskače po učinkovitosti u rješavanju problema prekomjerne težine: predviđa se da će do 2030. godine manje od polovice Nizozemaca imati problem s težinom ili biti pretilo, a osam posto pretilo, dok je 2010. to bilo 54 posto, odnosno 10 posto

Pretilost djece je problem čijem rješavanju treba pristupiti od samog početka, stoga je veliku buru u Europskom parlamentu podigao prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za novorođenčad postavi na 30 posto. Odbor za okoliš, zdravstvo i hranu EP-a promptno je stavio veto na taj prijedlog.

“Komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. prema kojoj hrana za novorođenčad može sadržavati i do 30 posto šećera! To je suludo, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. je objavila preporuku da se u hranu za djecu do dvije godine uopće ne bi trebalo dodavati šećeri i sol. Nadam se da će sljedeći tjedan odluka odbora velikom većinom biti potvrđena na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima,” kazala je Borzan te dodala kako iz škola treba zakonom izbaciti nezdravu hranu te ograničiti reklamiranje takve hrane i pića djeci, navodi se u priopćenju.