Preseljenje dvije europskih agencija iz Londona rijetka je prilika za Hrvatsku da postane domaćin nekoj od agencija EU-a, no vlada mora što prije početi raditi na tome, upozorava u razgovoru za Hinu Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka koja je ovog mjeseca imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za Europsku agenciju za lijekove.

Europska agencija za lijekove (EMA) agencija je Europske unije osnovana 1995. i nadležna je za procjenu sigurnosti i odobravanje stavljanja lijekova na tržište Unije. EMA i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) bi do kraja 2019., odnosno do izlaska Ujedinjenog kraljevstva iz Europske unije, trebali svoja sjedišta iz Londona izmjestiti u druge članice Unije,

Biljana Borzan imenovana je u studenom za predstavnicu Parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove, a njeno imenovanje dolazi upravo u trenutku kada se najveća agencija EU priprema na selidbu iz Londona i traženje nove zemlje domaćina. Prije stupanja na dužnost je Borzan (SDP/S&D) održala sastanak s ravnateljem EMA-e Guidom Rasijem i njegovim suradnicima, a teme sastanka su bile predstavljanje rada agencije i razgovor o utjecaju Brexita na njen rad.

Nakon sastanka sa zastupnicom Borzan, prof. Rasi je odgovarao na pitanja eurozastupnika tijekom saslušanja u Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane i gotovo sve zastupnike je zanimalo što će se događati s preseljenjem agencije, a neki su nudili gradove u svojim zemljama.

“Nadam se da hrvatska Vlada prati razvoj situacije oko biranja nove zemlje domaćina za ovu važnu europsku agenciju. Interes je ogroman, neki gradovi i države su već oformili radne skupine kojima je jedini zadatak lobiranje da EMA i njeni resursi i zaposlenici presele upravo kod njih. Hrvatska nije bez šansi, pogotovo jer je jedna od rijetkih država članica EU koja još nije domaćin niti jednom tijelu Unije”, rekla je tom prilikom hrvatska europarlamentarka.

Zastupnica Borzan je u razgovoru za Hinu objasnila, pored uloge izvjestitelja EP-a, proces donošenja odluke o preseljenju agencije i korake koje bi zemlja koja želi postati novi domaćin agencije morala poduzimati.

Nedavno ste imenovani izvjestiteljicom EP-a za Europsku agenciju za lijekove (EMA). Koja je uloga izvjestitelja Europskog paralamenta i na koji način EP sudjeluje u radu i nadzoru agencije?

Parlament svake godine odobrava proračun i izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove, a njen ravnatelj parlamentu također predstavlja izvještaj o radu i plan rada za sljedeću godinu. Nadalje, Parlament ima ulogu u imenovanjima dužnosnika u tijelima agencije. Prema poslovniku agencija je u nadležnosti Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane kojeg sam članica.

Uloga zastupnika koji je zadužen za odnose s agencijom je biti spona između nje i Parlamenta. Na primjer, u slučaju nekakve krize koja je u djelokrugu agencije prva osoba s kojom stupaju u kontakt i koja je zadužena za informiranje Parlamenta sam ja. Nadalje, imam pravo uvida i upita u sve aktivnosti agencije te redovito sudjelujem u aktivnostima koje agencija organizira, kako u Londonu tako u Bruxellesu. Mandat u pravilu traje dvije i pol godine.

Moram naglasiti da je moj zadatak da predstavljam cijeli Parlament prema agenciji i sukladno tome u nastupima moram biti razmjerna i nepristrana.

Nakon Brexita očekuje se da će se dvije londonske agencije seliti u druge članice Unije, a jedna od njih je EMA. Europski parlament ima ulogu u proračunskom nadzoru i imenovanjima odbora, no kakvu ulogu može imati u određivanju sjedišta i na koji način europarlamentarci mogu pridonijeti donošenju odluke o premještaju agencije u Hrvatsku? 

Konačnu odluku o novom sjedištu agencije donosi Europsko Vijeće, odnosno šefovi država koji u njemu sjede. Jedino oni mogu reći „agencija će od 2019. biti u Hrvatskoj.” Upravo zato je najveća odgovornost na našem premijeru i Vladi. No trenutak donošenja odluke će biti samo kulminacija procesa lobiranja, pregovaranja i političke trgovine koja će se odvijati daleko od očiju javnosti. Upravo zato je zemljama koje žele agenciju važno imati ljude „unutra”, koji imaju pristup informacijama i donosiocima odluka. Agencija, odnosno njen ravnatelj i tijela, neće donijeti konačnu odluku, no Komisija i Vijeće će ih ipak pitati za mišljenje i koji su to npr. minimalni uvjeti koje novo sjedište mora zadovoljavati.

No, svi napori neće uroditi plodom ako Vlada ne napravi svoj dio posla. Ako misle ozbiljno, morali bi u što skorijem roku osnovati međusektorsku radnu grupu sastavljenu od ministarstva i institucija koje bi mogla imati ulogu u procesu lobiranja i preseljenja. Osnivanja novih i preseljenja postojećih agencija EU se ne događaju često i ovo je rijetka prilika da Hrvatska poentira.

Bivši ministar Nakić je nakon Brexita je najavio da će se na vladi založiti za pokretanje inicijative premještanja EMA-e  u Hrvatsku.  Jeste li o toj inicijativi razgovarali s novim ministrom i znate li je li ta inicijativa još uvijek aktualna u vladi?

Mislim da je to pitanje za Vladu. U okviru svojih mogućnosti i koliko mi to dopušta mandat stojim na raspolaganju, no zasad nije bilo nikakvih kontakata. Do sad nisam vidjela niti jedan konkretan potez kako Karamarkove tako ni Plenkovićeve Vlade koji bi ukazivao na to da Hrvatska aktivno radi na tome da dobije EMA-u.  Možda su radili iza kulisa, potajice lobirali i pripremali teren, tko zna. No nekako nisam uvjerena. Druge države i gradovi su praktički dan iza britanskog referenduma objavili da poduzimaju radnje kako bi EMA-u doveli kod sebe. Kasnimo, ali još uvijek nije prekasno.

Vijeće je 2003. preporučilo smještanje agencija u nove članice, a Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Cipar i Hrvatska nemaju agencije. Ne postoje, međutim, jasni kriteriji pri određivanju sjedišta te je odluka prije svega politička. No, kako ste rekli, u EP-u se na sastanku sa čelnikom EMA-e počelo otvoreno lobirati za udomljavanje agencije. Koje druge članice, odnosno zastupnici kojih zemalja, iskazuju najveći interes za udomljavanje agencije. Imaju li druge zemlje neke specifične argumente za dobivanje agencije i kako procjenjujete izglede Hrvatske?

Italija, Španjolska, Malta, Njemačka, Irska, Danska, Francuska… ima ih dosta. Svatko ističe ono što smatra svojom prednosti. Milano vrhunsku prometnu povezanost, Irska engleski jezik i relativno kratak put za selidbu, Švedska razvijen farmaceutski sektor, države koje nemaju EU agencije upravo to.

Kao što ste rekli, odluka je politička i upravo radi toga Hrvatska ima šanse. Kada bi se odlučivalo po čisto tehničkim i logističkim kriterijima agenciju bi sigurno dobio neki milijunski grad s vrhunskom infrastrukturom i velikim brojem svakodnevnih međunarodnih letova.  Kao i svaka odluka koju donosi EU i ovo će biti kompromis. Novi premijer ima puno europskog i diplomatskog iskustva i mislim da Hrvatska ne treba baciti koplje u trnje već početi raditi.

Pored Vas za dovođenje agencije u Hrvatsku su se založili i drugi hrvatski zastupnici u EP-u, primjerice Davor Škrlec i Ruža Tomašić. Koje se sve institucije, osim zastupnika EP-a i vlade RH, trebaju i mogu angažirati u lobiranju za udomljavanje agencije? 

Svi koji misle da mogu pridonijeti, i to ne samo u Hrvatskoj. Svi naši predstavnici u EU institucijama, ministarstvo zdravstva i HALMED čiji predstavnici sjede u upravnom odboru agencije, ljudi iz poslovne zajednice…  Treba imati na umu da bi susjednim EU zemljama poput Slovenije i Mađarske, ako već same nisu u igri, također bilo korisno kada bi EMA došla u Hrvatsku. Vlada bi morala tražiti saveznike u europskim prijestolnicama jer jedna mala država u Vijeću sama ne može puno, ali interesna koalicija može.

Agencija sigurno predstavlja i znatan gospodarski doprinos na prostoru njenog sjedišta. Možete li na osnovu proračuna EMA-e dati okvirnu procjenu kakav bi gospodarski utjecaj moglo imati smještanje agencije u Hrvatsku?

Agencija službeno ima 890 zaposlenih i godišnji proračun od preko 300 milijuna eura. Benefiti su mnogobrojni, ne mogu se sjetiti niti jedne potencijalno loše strane dolaska agencije u Hrvatsku. U 2015. posjetilo ih je 36 tisuća ljudi kojima je trebao smještaj i prehrana u gradu. Dakle preko 30 tisuća noćenja u kvalitetnim hotelima, 350 soba na dan u najzaposlenijim tjednima. Turizam, hotelijerstvo, transport, istraživački sektor, farmaceutika i medicina su sektori koji bi imali najviše koristi u slučaju da se to dogodi. S obzirom na posao kojim se bavi i broj stručnjaka koje okuplja, prisutnost Agencije za lijekove podrazumijeva i velik broj „vanjskih” kongresa i seminara vezanih uz tu tematiku.

Lokacija, kao i uvjeti i pogodnosti pod kojima država smješta agencije, odluka su države domaćina. Kolika ulaganja bi se očekivala od hrvatske strane i što, po Vašem mišljenju, Hrvatska treba osigurati kako bi izborila povoljniju poziciju za udomljavanje agencije u odnosu na konkurente. Može li se i na taj način izboriti bolji položaj u dogovorima? 

Agencija trenutno raspolaže s prostorom od 26.450 metara kvadratnih na Canary Wharfu u Londonu. Nova zemlja domaćin će morati osigurati barem toliki prostor koji je brzo useljiv i dobro cestovno povezan. Blizina aerodroma i smještajnih kapaciteta je također jako bitna. To su minimalni uvjeti koje ozbiljna kandidatura mora ispunjavati.  Mogućnost brzog preseljenja je ključna radi osjetljivosti posla s kojima se agencija bavi. Procjena sigurnosti lijekova koji stižu na europsko tržište ne smije stati radi logističkih poteškoća.

O konkretnim iznosima i brojkama ne mogu spekulirati, no svaka kuna koju bi Hrvatska uložila vratila bi se višestruko. Čak i da država ne dobiva nikakva direktna sredstva od npr. najma prostora, posredna korist kroz sve ostale sektore bi dugoročno opravdala investiciju.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.