Hrvatska bi ove godine trebala dobiti nacrt nacionalne strategije i akcijskog plana za borbu protiv virusnih hepatitisa, kako bi se priključila provedbi strategije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o eliminaciji virusnih hepatitisa do 2030., istaknuto je na skupu koji su u petak organizirali Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa “Hepatos” i Ured SZO-a u Hrvatskoj.

Strategija SZO-a predviđa široku upotrebu cjepiva protiv hepatitisa B i novih učinkovitih lijekova protiv hepatitisa C, što bi trebalo omogućiti eliminaciju tih bolesti u idućih petnaest godina na svjetskoj razini.

Iskorjenjivanje hepatitisa C je prioritet

Iskorjenjivanje hepatitisa C (HCV) jedan je od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj, koja bi već ove godine trebala dobiti nacrt nacionalne strategije i akcijskog plana za borbu protiv virusnih hepatitisa, istaknula je Antoinette Kaić-Rak, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.

Virusni hepatitisi, posebice kronični B i C hepatitis, tihe su bolesti koje bez alarmantnih znakova dovode do teškog oštećenja jetre. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji službeni registar oboljelih, no procjene govore da je oko 39.000 ljudi zaraženo hepatitis C virusom, a oko 28.000 ljudi kroničnim B hepatitisom. Hepatitis B može se uspješno spriječiti cijepljenjem, a hepatitis C danas se uspješno može izliječiti novim lijekovima koje je na svoju listu u srpnju prošle godine uvrstio HZZO.

Terapija novim lijekovima 100 posto je učinkovita, traje 12 tjedana i košta oko 360.000 kuna. Zbog toga su sastavljene prioritetne liste, a nove lijekove, na teret HZZO-a, prošle su godine dobila 123 najteža bolesnika, rekla je HZZO-ova viša inspektorica za lijekove Jelena Matuzović.

Terapija za sve zaražene kao cijeli HZZO-ov proračun

Nova terapija za sve zaražene koštala bi kao cijeli HZZO-ov proračun, oko 20 milijardi kuna. To u ovom trenutku ne možemo sebi priuštiti, no ove je godine HZZO bitno povećao izdvajanja za liječenje od hepatitisa C – s prošlogodišnjih 13 milijuna na 55 milijuna kuna, rekla je Matuzović.

Eurozastupnica Biljana Borzan istaknula je potrebu izrade smjernica na europskoj razini koje bi slijedile globalnu strategiju SZO-a, a odnosile bi se na sve zemlje članice EU.

“Novi lijekovi za hepatitis jesu skupi, ali treba sagledati – koliko košta ljudsko zdravlje, sva dijagnostika, komplikacije, bolnički dani i bolovanja. Riječ je o skupoj, ali u konačnici vrlo isplativoj terapiji, koja može sasvim iskorijeniti tu bolest”, istaknula je Borzan.

U sklopu Europarlamenta osnovana je radna skupina sa ciljem da skupi lijekovi budu dostupni svim državama članicama i svim slojevima društva, a ne samo privilegiranim pacijentima iz bogatih zemalja. Kada donesemo konkretne smjernice, nadamo se pozitivnom odjeku u svim zemljama članicama, rekla je Borzan.

Novi lijekovi samo za životno ugrožene

Tatjana Reić, predsjednica Europske udruge pacijenata s bolestima jetre, istaknula je važnost političke volje da se izradi nacionalna strategija i akcijski plan u kojemu će točno biti definirano tko će imati pravo na terapiju.

“Izlječivost novim lijekovima je gotovo 100-postotna, no sada ih dobivaju samo onima kojima je život ugrožen. Lijek ne mogu dobiti mladi ljudi koji zbog hepatitisa ne mogu sudjelovati u radu, izloženi su stigmi i marginalizaciji. Ljudi se boje bilo kakvog kontakta s takvim osobama, napuštaju ih prijatelji, susjedi i rodbina”, rekla je Reić.

Na skupu je istaknuta i mogućnost anonimnog, besplatnog testiranja na hepatitis u regionalnim zavodima za javno zdravstvo. Testiranja se provode brzim testovima, a rezultate pretraga dobiva se za 20 do 40 minuta. U rizičnoj skupini su ovisnici o drogama, gay populacija, zdravstveni djelatnici izloženi slučajnim ubodima, te osobe s body piercingom i tetovažama napravljenim u nesterilnim uvjetima.