Suradnja NATO saveza i Ruske Federacije u borbi protiv terorizma nije realna dok Rusija u cijelosti ne ispuni sporazum iz Minska i ne dopusti uspostavu ukrajinske suverenosti na  istoku te zemlje, upozorio je u razgovoru za ljubljanski dnevni list “Dnevnik” zamjenik glavnog tajnika NATO-a Alexander Vershbow.

“Praktična suradnja s Rusijom nije realna niti moguća dok Rusija tako očito krši suverenitet susjednih država”, kazao je Vershbow,  nekadašnji američki diplomat u administraciji predsjednika Billa Clintona.

Dodao da bi se suradnja na području borbe protiv terorizma gdje su NATO i Rusija već surađivali jer im je to zajednički interes mogla obnoviti tek kad Rusija prestane dovoditi u pitanje “temelje europske sigurnosne arhitekture”.
“Aneksijom Krima i destabilizacijom Ukrajine Moskva je pokazala da više ne poštuje pravila koja je sama pomagala sačiniti, te krši završni dokument iz Helsinkija koji je definirao odnose između Savezništva i Rusije”, kazao je Vershbow.
“Ne smijemo isključiti mogućnost da Rusija može imati i veće ambicije, zato naše mogućnosti odvraćanja napada treba poboljšati”, dodao je.
Članicama NATO-a ne prijeti neposredna opasnost od Rusije jer ih štiti 5. članak ugovora po kojemu napad na jednu članicu predstavlja napad na sve, ali sistem odvraćanja napada treba dodatno poboljšati, kazao je Vershbow, dodavši da će se to pokušati postići na predstojećem summitu saveza u Varšavi.
“Želimo dijalog s Rusijom i nikad ga nismo prekinuli, ali smo prekinuli praktičnu suradnju jer je to nakon ruske agresije u Ukrajini postalo nemoguće”, dodao je, upozoravajući da NATO želi transparentnost u odnosima i smirivanje, dok Rusija “očito želi biti nepredvidiva”, te zaobilazi i krši postojeće dogovore.

Pravi test za to može li se s Rusijom obnoviti praktična suradnja bit će njeno poštivanje dogovora iz Minska jer je i sama priznala da su ukrajinske istočne pokrajine ukrajinski teritorij, pa bi takvo ponašanje moglo biti početak normalizacije odnosa s Rusijom, kazao je Vershbow.
Dodao je da je u sadašnjem trenutku upitno hoće li Rusija omogućiti ukrajinsku kontrolu nad njenim međunarodnim granicama, kako je određeno dogovorom iz Minska. To je uvjet za obnovu suradnje, rekao je, dodajući da i pitanje okupacije Krima ostaje u fokusu Sjevernoatlantskog saveza iako će za njegovo rješavanje trebati više vremena.
“Krim će ostati na našem dnevnom redu, slično kao što je to bilo s aneksijom baltičkih država od strane SSSR-a od 1939. do 1989. godine. Nadamo se da će problemi s Krimom biti riješeni brže nego što je bio slučaj sa baltičkim državama”, naglasio je Vershbow.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.