Novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras dobio je u petak veliku potporu Senata za novi četverogodišnji mandat, a nakon izbora izjavio je kako će se u nastavku rektorske službe zauzimati za akademski pristup, tolerenciju, izvrsnost nastave i istraživačkih rezultata u znanosti, kulturi i umjetnosti.

Senat je odluku o čelnoj osobi najvećega hrvatskog sveučilišta, Zagrebačkog sveučilišta, na kojemu je u tijeku 349. akademska godina, donio već u prvome krugu glasovanja i dao 77-postotnu potporu dosadašnjem rektoru Damiru Borasu. Naime, od ukupno 70 članova Senata, koji su svi pristupili glasovanju, Boras je dobio 54 glasa, njegov protukandidat profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) Damir Bakić 15 glasova, a jedan listić bio je nevažeći.

Po izboru, u sveučilišnu Rektoratu održana je konferencija za novinare, a predstavnici medija iskazali su veliko zanimanje za izbor rektora te su novoizabranom, ali i aktualnom rektoru, Damiru Borasu postavili brojna pitanja.

Boras: Sveučilište treba podržavati samostalnost dekana što je jamstvo i njegove snage

Prvo pitanje upućeno rektoru Borasu bilo je – čime je to stekao tako veliku potporu Senata. Boras je odgovorio kako smatra da su vjerodostojnost i program rada, te spremnost da se brani ono za što se zauzimate, najvažniji za odabir rektora.

Istaknuo je kako “zastupa stav da Sveučilište treba podržavati samostalnost dekana jer ćemo samo uz njih imati snažno i utjecajno sveučilište”.  Najavio da će se nastaviti zauzimati za akademski pristup i toleranciju, te “poželio zagrebačkom Sveučilištu i njegovoj akademskoj zajednici nove i brojne uspjehe u sljedećoj godini, nove patente u znanosti, razvoju i umjetnosti”.

“Prihvaćam svaku konstruktivnu kritiku, a svima onima koji su iznosili neistine opraštam i poručujem im da pronađu bolji put u životu”, rekao je rektor Boras.

Velika potpora je i velika odgovornost

Rektor Boras rekao je kako je velika potpora Senata koju je dobio, za njega i velika odgovornost. Objasnio je kako se ta odgovornost na prvome mjestu tiče odnosa prema akademskoj zajednici, posebice studentima da im se omogući izvrsnost studija, a po završetku studija, radna mjesta na kojima će se usavršavati u znanstvenom i stručnom radu.

Na novinarski upit o tome zašto zagrebačko Sveučilište više nije među 500 najboljih na svijetu, rektor Borasu je kao jedan od razloga naveo nedostatno financiranje sveučilišta, a što je istaknuo i u svom rektorskom programu i zauzeo se za veće financiranje znanosti i istraživanja iz državnoga proračuna. Podsjetio je da su neki pomaci već postignuti zbog boljega povlačenja novca iz europskih fondova.

“Ne možemo biti bolji ako smo slabo financirani, ali smo to ipak poboljšali – Sveučilište je daleko bolje ako uzmemo u obzir kako je financirano. Imamo kvalitetu, moramo gledati cjelinu”, rekao je.

Upozorio je i na problem nedostatnih plaća u akademskoj zajednici što je potkrijepio podatkom da “on kao rektor prima plaću kao tehničar u Beču”.

Naglasak i na boljoj komunikaciji s medijima

Dio novinarskih pitanja odnosilo se i na “šumove” u rektorovoj komunikaciji s medijima.

Boras je ocijenio kako je na početku njegova rektorskog mandata komunikacija s novinarima bila dobra, ali da je “u jednom trenutku došlo do izvrtanja činjenica, odnosno negativna kampanja pa sam smanjio komunikaciju s novinarima”. Istaknuo je kako se to osobito odnosi na razdoblje izbornoga procesa za rektora.

Zato će, najavio je rektor zagrebačkoga Sveučilišta, u idućem razoblju poduzeti više koraka da bi komunikacija s medijima bila bolja. Dodao je kako se razmišlja i o tome da se nakon svake sjednice Senata održi konferencija za novinare.

Novinare je zanimalo i “koliko će koštati njegova nova inauguracija”, a rektor je kratko odgovorio – nula kuna. Istaknuo je kako je smisao njegove inauguracije za rektora 1. listopada 2014. bio podsjetiti na dugu, bogatu i časnu povijest zagrebačkoga Sveučilišta.

Komentiraj