Premda će na 67. Hanžekovićevom memorijalu sudjelovati 10 aktualnih i devet bivših svjetskih i olimpijskih prvaka, glavne zvijezde zagrebačkog mitinga bit će hrvatske atletičarke i aktualne olimpijske pobjednice Sandra Perković i Sara Kolak.

Sandra Perković je prvi put na ‘Hanžeku’ nastupila 2006. godine, dok će Sara Kolak ove godine prvi put nastupiti pred domaćom publikom nakon što je lanjski nastup otpao zbog ozljede.

“Obožavam nastupati pred zagrebačkom publikom,” kazala je Perković koja je vlasnica rekorda mitinga iz 2015. kada je bacila 69,88 metara. Njezin cilj je jasan, baciti preko 70 m.

“Prije dvije godine ostala sam kratka za 12 centimetara. Sad su uvjeti dobri, novi je krug, bit će toplo. Ako budem brza i eksplozivna, onda mogu baciti daleko, kazala je “kraljica” diska.

Nakon nastupa u Zagrebu dvostruku olimpijsku pobjednicu, dvostruku svjetsku prvakinju, te četverostruku europsku prvakinju očekuje i nastup na završnici Dijamantne lige u Bruxelelsu 1. rujna.

“Sezona je dugačka i naporna, još mi preostaje Hanžek i završnica sezone u Bruxellesu. Snage imam do 1. rujna, za drugi rujan nisam baš sigurna,” dodala je sa smiješkom.

Disk je ove sezone u Dijamantnoj ligi bio na samo četiri mitinga, a bit će i na završnici u Bruxellesu.

“Žalosno je što se rade razlike po disciplinama. Primjerice, šprinteri koji trče 100 i 200 metara imali su 14 utrka, a skok u dalj, troskok, disk, koplje i kugla su bili na samo četiri mitinga i na završnici. Atletika je sport u kojem nisu bitni spol, rasa i vjera, ali se rade razlike po disciplinama,” kazala je Perković.

Kritizirala je i zajednički nastup muškaraca i žena u bacanju diska.

“Naša disciplina nikada nije bila toliko uzbudljivija što se tiče promjena pravila. Mislim da je to bio test koji nije funkcionirao. Predugo smo čekali između bacanja i vjerujem kako će se to pravilo za iduću sezonu promjeniti.”

Perković se osvrnula i na najavu Europske atletske federacije koja je predložila brisanje svjetskih rekorda ostvarenih prije 2005. godine, ali i onih koji ne zadovoljavaju postavljene standarde. Među atletičarima i atletičarkama koji bi mogli profitirali od primjene novog pravilnika za priznavanje rekorda, mogla bi se naći upravo ona. Aktualni svjetski rekord drži Njemica Gabriele Reinsch (76,80 metara) još od srpnja 1988. godine, a postignut je pod zastavom Demokratske Republike Njemačke, gdje je postojala praksa sustavnog dopinga, što je u brojnim svjedočanstvima natjecatelja i istragama nedvojbeno utvrđeno.

“Protiv sam ukidanja svjetskih rekorda. Da je to lagano, svatko bi bacao na tim daljinama. Mislim da 76,80 treba ostati, samo oni najjači mogu ga srušiti. Vjerujem kako taj rekord mogu ja oboriti ili netko drugi,” dodala je Sandra.

Nastupu na stadionu Mladosti uz Savu raduje se i olimpijska pobjednica u bacanju koplja Sara Kolak. Posebice što će to biti njezin premijerni nastup pred zagrebačkom publikom.

“Prošle sezone sam bila na tribinama i bilo mi je teško što nisam nastupila. Sada ću biti na terenu i jedva čekam nastup pred domaćom publikom. Jedva čekam vidjeti atmosferu, doživjeti to o čemu atletičari pričaju,” kazala je 22-godišnja Ludbrežanka.

Kolek je u svoj prvoj pravoj sezoni u Dijamantnoj ligi osvojila treće mjesto.

“Zadovoljna sam rezultatom. Ovo mi je bila prva prava sezona u Dijamantnoj ligi i osvojila sam treće mjesto. Ove sezona sam postavila i hrvatski rekord i mogu biti zadovoljna ostvarenim. Već smo napravili plan za iduću sezonu. Znamo što je ove bilo loše, a što dobro.”

U Zagreb nisu doputovale Kineskinje, niti svjetska prvaknja Barbora Špotakova. No, konkurencija će biti jaka, a glavne suparnice bit će Bjeloruskinja Tatjana Haladovič i Slovenka Martina Ratej.

“Konkurencija će biti jaka, tu su Haladovič i Ratej, dobro ih poznajem. Bit će ‘gusto. Kraj je sezone, sve ćemo biti opuštene i koplje bi moglo daleko poletjeti,” kazala je Sara Kolak.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.