Bivši britanski premijer Tony Blair bez ikakve ograde prihvaća odgovornost za sve pogreške tijekom invazije na Irak, ali je i dalje uvjeren da je bilo potrebno ukloniti Sadama Huseina s vlasti.

Blair se obratio javnosti nakon objave izvješća Chilotove komisije koja je nakon sedmogodišnjeg rata utvrdila da napad Velike Britanije na Irak nije bio nužan i u rat se krenulo prije nego što su se iscrpila sva miroljubiva rješenja.

Odluka da se Britanija priključi invaziji predvođenoj SAD-om “nije ni izbliza” bila pravno utemeljena, a zalaganje premijera Tonyja Blaira za vojnu akciju bilo je prenaglašeno, rekao je predsjednik istražnog povjerenstva John Chilcot.

“Slagali se ljudi s mojom odlukom ili ne, donio sam je u dobroj vjeri i u uvjerenju da činim ono što je najbolje za moju zemlju”, rekao je Blair u kratkom priopćenju nakon objave izvješća.

Komisija nije pronašla bilo kakvo lažiranje dokaza, prijevaru članova vlade ili tajno obećanje američkom predsjedniku da se ide u rat, naglasio je Blair.

“Ovim izvješćem bi zauvijek trebale biti uklonjene optužbe da se radilo o lošoj namjeri, lažima i obmanama”, zaključio je.

“Za sve pogreške preuzimam punu odgovornost bez ikakve ograde”, naglasio je i najavio da će kasnije detaljno odgovoriti na nalaze Chilotove komisije.

“I dalje vjerujem da je bilo bolje ukloniti Sadama Huseina i da to nije uzrok terorizmu kojeg danas vidimo posvuda po svijetu. Iznad svega odajem priznanje našim oružanim snagama i izražavam duboko žaljenje za gubitak života i bol koja je time uzrokovana obiteljima”, rekao je bivši premijer.

Tony Blair bio je jedan od najpopularnijih britanskih premijera u povijesti sve dok mu ugled nije nepovratno potamnio odlukom da svoju zemlju pošalje u napad na Irak.

U srijedu je objavom izvješća koje dovodi u pitanje i tu odluku i bezuvjetnu podršku tadašnjem američkom predsjedniku Georgeu Bushu pao još niže.

Ni trinaest godina poslije intervencija u Iraku nije mu oproštena i u javnosti ga opet nazivaju lažljivcem i ratnim zločincem.

Tony Blair živio je u Downing Streetu deset godina (1997.-2007.) pošto je triput pobijedio na izborima u klimi optimizma i ekonomskog napretka.

Blistav, karizmatičan, odličan govornik i šarmer, Anthony Charles Lynton Blair rođen je u svibnju 1953. u Edinburghu u obitelji više klase. Parlamentarni zastupnik prvi je put postao u tridesetoj, a došavši na čelo laburista 1994. godine, stranku je transformirao od dna do vrha i vratio je na vlast nakon 18 godina oporbe.

Prvak “trećeg puta” premijerom postaje u 43. godini, kao najmlađi predsjednik vlade u gotovo 200 godina.

Više pragmatičan nego ideolog, Blair je sjajnim političkim instiktom vidio globalizaciju kao priliku i uspio je povezati ekonomski liberalizam s boljim javnim uslugama.

U njegovim mandatima Škotska i Wales su dobili veću autonomiju, sklopljen je mir u Sjevernoj Irskoj, ozakonjeni su istospolni brakovi i usvojene strože mjere za borbu protiv terorizma.

Napadi 11. rujna 2001. za Blaira su bili prekretnica u vanjskoj politici. Nekritično je pristao uz sva stajališta američkog saveznika Georgea W. Busha, do te mjere da su ga zvali njegovom pudlicom. Poslao je britanske vojnike u Afganistan i Irak.

Milijuni ljudi prosvjedovali su ulicama Londona i drugih gradova i otpužili ga da je lagao o postojanju iračkog oružja za masovno uništenje. Blair se kasnije ispričao za pogrešne informacije tajne službe i za gubitak britanskih života, njih 179, u ratu u Iraku. Ali nikad nije zažalio što je Sadam zbačen s vlasti.

Uspio je dobiti izbore 2005., ali radost je bila kratkog daha. U srpnju iste godine London su brutalno napali teroristi i ubili 52 ljudi. Dvije godine kasnije, i dvije godine prije isteka mandata, Blair pod pritiskom prepušta mjesto Gordonu Brownu, nedugo prije izbijanja globalne ekonomske krize.

Od tada se taj obraćenik na katolicizam, otac četvero djece, drži podalje od britanske politike i uglavnom vrijeme provodi u inozemstvu.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.