Skandal Pirangate ili “obavještajna”, odnosno “špijunska” afera, kako je taj slučaj nazvan u Ljubljani i dalje izazova niz komentara u slovenskim medijima, pa i među istaknutim članovima obavještajne zajednice, poput bivšeg glavnog slovenskog obavještajca Damira Crnčeca, koja ga drži dobrom prilikom da Slovenija međunarodnoj zajednici dokaže da se Hrvatska navodno ne drži međusobnih dogovora te da nije vjerodostojan partner.

Crnčec, nekadašnji ravnatelj slovenske obavještajne službe SOVA i savjetnik za sigurnost bivšeg premijera Janeza Janša, navodi u svom članku u ljubljanskom tjedniku “Reporter” da Hrvatska pokušava srušiti arbitražni sporazum svim sredstvima “bizantinske realpolitike” jer je postala svjesna da će rezultat arbitraže ići u korist Slovenije.

Crnčec navodi da je po dosadašnjim spoznajama krivnja za skandal u ljudskom faktoru, odnosno u “neodgovornim pojedincima” izvan obavještajne zajednice, iako sama kontraobavještajna djelatnost Slovenije ne zaslužuje prolaznu ocjenu jer je izlaz na otvoreno more vitalan državni interes Slovenije koji je sada ugrožen.

 

  • “To je realpolitika koja koristi silu, trikove, nemoralnost i makijavelizam u vanjskoj politici. Hrvatska je takav odnos prema Sloveniji iskazivala cijelo vrijeme nakon 1991. godine”, navodi Crnčec.

 

Kako je ustvrdio nekadašnji šef obavještajne službe, kojega su nedavno neke stranke osumnjičile zbog navodnih kontakata s neonacističkim i skinhead skupinama, nekredibilnost Hrvatske vidi se u tome da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman “glatko zaboravio” na međusobni dogovor o pomoći prilikom osamostaljenja dviju država kad je Sloveniju napala bivša JNA. Slovenija je po njemu navodno prevarena i onda kad je potpisala “za nju štetan” sporazum o nuklearci Krško koji je, kako tvrdi, bio dio paketa iz sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. godine, čiji dio koji se odnosio na razmeđivanje u Piranskom zaljevu nije bio nikad realiziran.

Crnčec ne sumnja da su hrvatske službe pomno pratile razvoj situacije oko arbitraže te da je donesena politička odluka da se arbitraža sabotira jer se došlo do spoznaja da će presuda sadašnjeg sastava arbitraže za Hrvatsku biti nepovoljna.

“Premda je arbitražni sporazum za Sloveniju bio bolan kompromis, ona ga je ratificirala i obvezala se da će ga poštovati, a sada u fotofinišu pratimo novi hrvatski manevar iz repertoara realpolitike bizantinskog tipa”, navodi Crnčec.

“Više je nego očito da su Hrvati raspolagali informacijama, doduše sasvim neslužbenim, da se haaška arbitraža vrti u smjeru koji je za Hrvatsku nepovoljan, pa su se pitali kako spriječiti takav ishod ili stvoriti vječnu sumnju u legalnost i legitimnost arbitražnog suda, postupka koji se tamo odvija, pa i same arbitražne odluke. To pitanje okupiralo je vjerojatno hrvatsku politiku, diplomaciju i obavještajno-sigurnosni vrh. I, vidi vraga, naši su im akteri ponudili rješenje”, navodi Crnčec koji kritizira nedovoljno samozaštitno djelovanje ministarstva vanjskih poslova te opremljenost slovenskog obavještajnog aparata za takve situacije.

Crnčec navodi da je po dosadašnjim spoznajama krivnja za skandal u ljudskom faktoru, odnosno u “neodgovornim pojedincima” izvan obavještajne zajednice, iako sama kontraobavještajna djelatnost Slovenije ne zaslužuje prolaznu ocjenu jer je izlaz na otvoreno more vitalan državni interes Slovenije koji je sada ugrožen.

“Slovenija sada ima mogućnost da u Europi i zapadnom demokratskom svijetu ogoli bizantizam hrvatske politike koja se i uz našu pomoć prošvercala u EU i NATO. EU je jasno i glasno rekla ne Ciprasovu bizantizmu grčkog stila. Sada na svim slovenskim političkim i društvenim akterima leži odgovornost da civilizirani svijet upozore kako je hrvatski bizantizam na razini Ciprasa, pa i gori, jer se radi o tome da se politika sakriva iza medijsko-obavještajnih konstrukata koje onda preuzmu prividno zgroženi hrvatski političari koji ih prodaju dalje kao suho zlato”, ogorčen je bivši šef slovenske obavještajne zajednice Crnčec koji ističe da “Hrvatska mora pojasniti i odgovoriti na pitanja koga je sve od arbitražnih sudaca i tamo zaposlenog osoblja prisluškivala, koliko dugo i zlorabi li te snimke za iznude i pritiske”.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.