Biskup dubrovački Mate Uzinić rekao je u subotu da je Hrvatska posljednjih nekoliko godina zatrovana ideološkim podjelama te kako mu se čini da razjedinjenjem hrvatskog naroda oko nebitnih stvar netko dirigira.

Gostujući u emisiji ”Intervju tjedna” Hrvatskog radija, Uzinić je odgovarajući na novinarsko pitanje o hrvatkoj opterećenosti prošlošću te ispadima govora mržnje u javnom prostoru istaknuo kako se nadao da ćemo se nakon izbora prestati baviti ideološkim podjelama i politikanstvom, te kako mu se čini da je nekome u interesu da hrvatski narod ostane razjedinjen.

Utvrditi istinu i na tom temelju stvarati društvo

”Nadao sam se da ćemo se nakon izbora prestati baviti tim stvarima. Treba se time baviti, ali ne za političke poene nego na povijesnoj razini i utvrditi istinu. Na temelju te istine se može stvarati društvo koje ima zajedničke nazivnike. Ta situacija koja se događa oko ideoloških prepucavanja, a time smo strašno zatrovani zadnjih 5-6 godina, ponekad imam osjećaj da je to dirigirano ili izvana ili možda iznutra. Kao da netko ima interes da kao narod budemo razjedinjeni oko nebitnih stvari. To se odnosni i na pozdrav ‘Za dom spremni’. Oni koji to danas kažu ne zazivaju ustaška vremena, ali to isto nje toliko bitan pozdrav da bi oko njega trebali trošiti toliko vremena i da bi on trebao mutiti strasti među nama”, rekao je Uzinić.

Dodao je kako rat koji je započeo 90-ih godina ni danas nije završen.
”Ovo može djelovati kao teorija zavjere, ali čini mi se da rat koji je započeo 90-ih nije ni danas završen i to nam ne dozvoljava da se kao društvo osovimo na noge i gradimo budućnost”, rekao je on.

Poručio je kako svi moraju vidjeti kako svoje žrtve, tako i tuđe žrtve, te prepoznati tuđe, ali i svoje zločine jer je to jedini način na koji se može okrenuti stranica prošlosti.

”Moramo dosegnuti istinu, jer vezano za prošlost puno je stvari koje nisu baš jasne i to onda stvara dva drugačija pogleda na ono što se dogodilo”, rekao je biskup dubrovački.

Vjetrovi koji pušu iz Rima utječu i na Hrvatsku

Uzinić je istaknuo kako se Crkva pod papom Franjom promijenila, te kako vjetrovi koji pušu iz Rima utječu i na Hrvatsku.

”Crkva u Hrvatskoj je drukčija nego što je to prije bila prije pape Franja. Onaj tko smatra da je Katolička crkva u Hrvatskoj bogata, bahata, netolerantna i nacionalistička ima predrasude. To su predrasude temeljene na nekim pojedinačnim ispadima. Ja poznajem hrvatske biskupe, oni nisu savršeni, kao ni ja, ali oni nisu niti bogati ni bahati niti netolerantni. Situacija je drukčija, ali svijet i Crkva se ne mogu odjednom okrenuti naopako, to nije niti papina poruka. Ne možemo zapustiti neke stvari koje su neke stvari kroz vrijeme postale sastavni dio naše službe, ali možemo pokušati dati jedan drugačiji naglasak”, rekao je Uzinić.

Komentirajući nedavni povijesni sastanak pape Franja i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila na Kubi koji je otvorio pitanje odnosa dviju Crkava, Uzinić je na novinarsko pitanje odgovorio kako smatra da se kršćanski svijet ne bi smio ujediniti zbog ”nekog vanjskog okidača kao što je islam”.

”Ne trebamo se zato ujediniti, kroz pogrešne poteze dijela članova te zajednice. Male teološke razlike između katoličke i pravoslavne Crkve nisu bitne. Razjedinjenje Crkve nije uzrokovala teologija nego politika, a susret na Kubi je pokazao kako se oni mogu izdići iznad toga”, rekao je Uzinić.

Problem počeo u prvoj Jugoslaviji, raditi na boljim međusobnim odnosima

Biskup dubrovački je odgovarajući na upit o odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom u kontekstu kanonizacije Alojzija Stepinca rekao da ne vjeruje da Vatikan izbjegava uplitanje u to pitanje, već kako je cilj pokazati da je moguće uvažiti primjedbe druge strane.
”Pitanje kanonizacije Alojzija Stepinca nije pitanje dogovora nego toga da je to pitanje bilo zaključeno, a želi se pokazati kako se zbog prigovora može se pristupiti ponovnoj analizi uvažavajući primjedbe Srpske pravoslavne crkve. Problem odnosa SPC-a i hrvatske Katoličke crkve, i srpske i hrvatske države počeo je u prvoj Jugoslaviji, a ne 90-ih ili 40-ih. Stvari tada nisu bile postavljene kako su trebale biti postavljene, a svako razdoblje iza toga je nastojalo na krivi način riješiti stvari koje su se ranije dogodile. Moramo staviti točku na to što je bilo i raditi na boljim međusobnim odnosima, ali nema trenutno dovoljno sluha ni s jedne ni s druge strane”, rekao je Uzinić.

Kršćani se prema izbjeglicama moraju ponašati kao kršćani

Biskup dubrovački osvrnuo se i na problematiku izbjeglica u kontekstu terorističkih napada, rekavši kako takva djela ne radi većina nego pojedinci.

”Ovakve stuacije nas ne smiju razjediniti i učiniti sumnjivima prema svima. Iza ovog što se događa su pojedinačne skupine, i trebale bi biti neutralizirane, a ne smijemo generalizirati. Onaj tko se boji umire svaki dan, a onaj tko se ne boji umire samo jednom”, istaknuo je on te dodao kako se posljednja događanja ne smiju pripisati svim muslimanima.

”Ovo što se događa je plod predrasuda. Ne možemo ovo pripisati svim muslimanima, ali muslimani će morat pronaći način kako ovakve skupine koje ih krivo predstavljaju, marginalizirati. Kršćani se prema izbjeglicama moraju ponašati kao kršćani i pružiti im pomoć. Ne pretendiram govoriti državama kako rješavati sigurnosne probleme, ali EU se ne snalazi najbolje s ovim problem. Rješavamo posljedice, a ne uzroke svega ovoga. Zaboravljamo da gradnja žica i učvršćivanje granica nije rješenje za problem izbjeglica”, istaknuo je on te dodao kako među izbjeglicama ima i kršćana čije stradavanje nije dovoljno valorizirano.

Upitan kako gleda na navode da će treći svjetski rat zapravo biti vjerski, Uzinić je odgovorio kako je to lako moguće.

”Budući da nemamo nijednog sigurnog mjesta na svijetu i moguće je da je kao što kaže papa Franjo da je treći svjetski rat već počeo”, rekao je Uzinić.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.