Na spomen misi za sve stradale hrvatske vojnike i civile na Bleiburgu i Križnom putu banjalučki nadbiskup Franjo Komarica poručio je u subotu da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu te da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela.

Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje, rekao je biskup Komarica.

S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata, rekao je biskup Komarica.

Istaknuo je da se u jubilarnoj godini Božjeg milosrđa ne smije dopusti da razbacane, nepokopane kosti desetaka tisuća stradalih, ne nađu svoj spokoj nakon sedam desetljeća zabrana, prijezira i nemara dosadašnjih službenih političkih predstavnika i institucija država u kojima smo živjeli i danas živimo.

Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve, rekao je biskup Komarica.

Naglasivši da se pravedno i sređeno društvo ne može izgrađivati s mržnjom i nasiljem pozvao je da i današnji susret s Kristom bude povod za zajedničke nove poduhvate oko istinskog bratstva i ljubavi među sunarodnjacima, sugrađanima i suvremenicima.

Neka nam Gospodin omogući takve međusobne odnose bez kojih ne može biti mirnog zajedničkog života, a našim mrtvima među kojima su mnogi stradali bez dokazane krivice i suda vječni život, rekao je.

Podsjetio je i da se za mnoge od ubijenih  ne zna gdje su im kosti, a da kršćanska vjera nalaže da je pokop sveta dužnost.

U svojoj propovijedi biskup Komarica istaknuo je i da je Bleiburg najizrazitiji simbol totalitarizama i ideologija koje su strahovito i duboko ponizile ljudsko dostojanstvo i osramotile ljudski rod, gazeći bezočno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode i uništavajući čovjekov osjećaj za suodgovornost i moralne i etičke vrijednosti.

Neizliječene rane iz Drugog svjetskog rata rađaju nova iskorjenjivanja

Na ovom potresnom mjesto koje simbolizira i veliki broj neistraženih masovnih grobnica naših sunarodnjaka na području Hrvatske, Slovenije i BiH, likvidiranih u suprotnosti s međunarodnim pravom tijekom i nakon II. svjetskog rata, iz naših srca bi se trebala vinuti molitva, rekao je biskup Komarica dodavšu: Bože daj nam svoj mir, svoj, a ne mir robova. Mora se konačno čuti naš glas za čovjeka, njegovo dostojanstvo, a ako budemo šutjeli onda će zakon jačeg i dalje carevati, rekao je.

Govoreći o današnjim prilikama istaknuo je da su neizliječene brojne rane iz užasnog II. Svjetskog rata i poraća, zbog dugogodišnjeg gaženja i preziranja istine i nespremnosti uspostavljanja procesa praštanja među ljudima, izrodila nova gorka iskorenjivanja, ne samo pojedinaca nego i velikog dijela hrvatskog naroda zbog čije se žrtve komemorira na Bleiburgu.

Nažalost, rekao je, u protekla dva desetljeća pred našim su se očima dogodili novi Bleiburg i novi Križni put koji je ostavio stravične posljedice.

Citiravši Ivana Pavla II. koji je 1999. za posjeta Hrvatskoj poručio da oprostiti i pomiriti znači očistiti srce od zaraze mržnje, priznati bratom i onoga koji nam je nanio zlo i ne dopustiti da nas zlo pobjedi, biskup Komarica upitao je: “Jesmo li voljni to primiti i provoditi u djelo svjesni da alternative nema”.

Idriz ef. Bešić: Masovne grobnice su naša rana i sudbina, ali i opomena

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovjedi služio je Idriz ef. Bešić, Medlžlist islamske zajednice Gunja  koji je naglasio da je Bleiburško polje i najveće stratište Muslimana.

Nužnost odgovornog utvrđivanja broja stradalih za nas je posebno važno jer je broj stradalih Muslimana na Bleiburgu proporcionalan broju stradalih u Domovinskom ratu, naglasio je.
Potočari kod Srebrenice,  i Jasenovca i Ovčara i Bleiburg i Jazovka su najveća masovne grobnice našeg naroda, to je naša rana i sudbina, ali i opomena. Sjećanje na ove žrtve je naše pravo, zavjet i obveza, poručio je ef. Bešić.

Kutleša: Došlo je vrijeme da istina izađe na vidjelo

U ime Počasnog bleiburškog voda Ante Kutleša zahvalio je predstavnicima Hrvatskog sabora na vraćanju pokroviteljstva nad bleiburškom komemoracijom.

Podsjetivši da je komemoracija spomen na nečovječne postupke prema nevinim žrtvama, istaknuo je da su s Bleiburga otvarane rane o kojima se nažalost nije smjelo govoriti, no da je ipak došlo vrijeme da istina izađe na vidjelo.

Za vrijeme komunističke Jugoslavije morali smo uklanjati razne prepreke kako bi sačuvali spomen na ovu tragediju, ali i u proteklih 24 godine bili smo izloženi napadima, rekao je Kutleša.  To se vidi, dodao je, i posljednjih tjedana kada su meta istih onih koji iznose neistine o hrvatskom narodu.

Poštovanje pred prošlošću i odgovornost pred budućnošću daju životu pravi smjer, poručio je Kutleša.

Krišto: Ne pamti se gora odmazda od zločina na Bleiburgu

U ime Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istaknula je da je zločin na Bleiburgu jedan od najvećih, i da se ne pamti gora odmazda za koju do danas nitko nije odgovarao.

“Naše djedove i očeve ništa ne može vratiti, ali žrtvama dugujemo istinu. Dok se ne utvrdi broj stradalih i dok se ne steknu prilike da saznamo gdje su njihove kosti i od njih se oprostimo, rane ne mogu zacijeliti, a oprost je teško dati”, rekla je Krišto.

Tek kad se obilježe sva stratišta i svakoj nedužnoj žrtvi vrati dostojanstvo i čast moći ćemo okrenuti novu stranicu i nadati se da se takvo zlo više nikada i nikome neće dogoditi, poručila je.

Na današnjoj središnjoj komemoraciji u povodu 71. obljetnice bleiburške i tragedije Križnoga puta na Bleiburškom polju u Austriji, prema podatcima organizatora, okupilo se više od 20 tisuća ljudi.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Dario GRZELJ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.