Čelnici država jugoistočne Europe poručili su u subotu u Sarajevu kako budućnost te regije vide isključivo unutar Europske unije no također su istaknuli kako je riječ o dugoročnom cilju za čije je dostizanje nužno raditi na poboljšanju ukupnih odnosa u regiji, učvršćenju pomirenja i jačanju povjerenja.

Uoči sastanka na vrhu u okviru procesa Brdo-Brijuni koji će biti održan u nedjelju, predsjednici Slovenije Borut Pahor, Srbije Tomislav Nikolić, Crne Gore Filip Vujanović, Kosova Hashim Thaci, Makedonije Gjorgi Ivanov, Albanije Bujar Nishani i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, sudjelovali su kao panelisti u raspravi vođenoj u sklopu “Summita 100”, skupa poslovnih ljudi iz regije koji je održan pod motom “Novi dogovor za novo doba”. Kao panelist bila je predviđena i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović no njen je nastup izostao jer je kasnila pri dolasku u Sarajevo.

Cilj je poslovnog skupa, koji se organizira od 2013. godine, potaknuti suradnju poduzetnika i upozoriti na zapreke koje otežavaju poslovanje i nova ulaganja a političari iz regije poručili su im kako su spremni pomoći gradnjom boljeg okruženja.

Slovenski predsjednik Pahor kazao je pred poduzetnicima kako najvažniji cilj regije ostaje njena integracija u Europu i NATO za one zemlje koje to žele.

Konstatirao je kako integracijski proces ne bi smio biti predug i kako EU treba imati snagu održati proces proširenja a ako tako ne bi bilo suradnja među državama regije može imati samo još veći značaj u učvršćenju mira i sigurnosti.

“Stoga je sada proces Brdo-Brijuni od još većeg značaja”, kazao je Pahor pozvavši države regije da same ulože što više energije u jačanje međusobne suradnje najavivši kako će se zbog toga i osobno jače angažirati.

“Pomirenje je pom mom sudu zadaća broj 1”, kazao je slovenski predsjednik podsjećajući kako je proces Brdo-Brijuni nastao u nastojanju da Slovenija i Hrvatska rješe svoje probleme koji su u jednom trenutku eskalirali zbog niza nerješenih pitanja.

Srbijanski predsjednik Nikolić iskoristio je sarajevski skup kako bi kazao da je zagovornik opstanka EU-a i članstva u toj asocijaciji. Rekao je kako danas “svi trebaju moliti Boga da opstane Europska unija” jer kriza koja se u njoj zbiva negativno utječe i na jugoistok kontinenta. Upozorio je na opasnost od ultranacionalizma ne samo u EU-u nego i u Srbiji koji tu zemlju pokušava voditi prema Rusiji. Spomenuo je i kako ultranacionalizam vidi i u Hrvatskoj.

Pojasnio je kao ne želi Srbiju u NATO-u jer ne želi da njegova zemlja “ikada više ratuje” a da iskreno želi sve zemlje zapadnog Balkana u članstvu EU-a.

“Naravo, imat ćemo probleme s poglavljem 23 i Bog zna kako će s to završiti no spremni smo za 34 poglavlja”, kazao je Nikolić neizravno pri tom optužujući Hrvatsku zbog sadašnjih poteškoća u nastavku pregovaračkog procesa.

“Slovenija nije sebični član EU-a. Drugi se ponašaju kao da su se jedva ukrcali na čamac da se spasu a sada veslom udaraju druge”, kazao je Nikolić.

Pozvao je da nitko nikome “ne podmeće noge” jer će tako svima biti lakše, dodajući kako Srbija nikome neće biti problem no branit će se ako joj se učini nešto loše.

Nikolić je ponovno problematizirao status Kosova čiju neovisnost Srbija ne priznaje, no kosovski predsjednik Thaci izbjegao je polemiku o tom pitanju fokusirajući se na potrebu poboljšanja suradnje u regiji.

“Najvažnija je stvar da smo počeli razgovarati i da smo uključili infrastukturne projekte”, kazao je Thaci dodajući kako se njegova zemlja jako trudi imati bolje odnose sa svim susjedima.

Neovisnost Kosova, po njegovim riječima, donijela je veću razinu stabilnosti u regiji pa su danas uspostavljene “normalne i korektne” komunikacije između Prištine i Beograda.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocijenio je kako proces pomirenja i normalizacije odnosa ide u pravom smjeru iako ne dovoljno brzo a zamjetni su i povremeni zastoji.

“Postoje usponi i padovi a jedan od njih bio je 2015. godine”, kazao je Izetbegović ističući kako postoji niz razloga za frustracije i nepovjerenje. Jedini je izlaz, po njegovu sudu, uspostava “pozitivne spirale” temeljne na pomirenju i intenzivnim kontaktima te ispunjavanju preuzetih obveza.

Svi na Balkanu su napravili greške i jedini je put to priznati i učiniti što se može da se život u regiji popravi, drži Izetbegović koji je najavio kako će stoga osobno odati počast Srbima koju su tijekom posljednjeg rata u BiH ubijeni u Sarajevu. Zaključio je podatkom kako samo u BiH ima 300 tisuća praznih kuća i stanova što je najbolja potvrda da ljudi masovno odlaze tražeći bolje okruženje za život.

Član Predsjedništva BiH Ivanić ocijenio je kako stanje u regiji nije ni malo ružičasto podsjećajući pri tom na probleme u odnosima među državama a ocijenio je kako bi uz manje licemjerstva i više iskrenosti ono moglo biti znatno bolje.

Neka vrsta saveza i suradnje po uzoru na nordijske zemlje na području jugostoka Europe, po ocjeni crnogorskog predsjednika Vujanovića, iz sadašnje perspektive može biti samo dugoročni projekt, no to nije zapreka za rješavanje otvorenih pitanja na bilateralnoj osnovi kako bi ljudi bolje živjeli.

“Balkanska šestorka”, drži Vujanović, mogla bi ipak biti dobar model suradnje.

Albanski predsjednik Nishani suglasio se kako je gradnja povjerenja od najvećeg značaja. “Sada postoji dobra volja u regiji no to nije dovoljno. Osim volje valja graditi prave mehanizme kako bi se povjerenje konsolidiralo” , kazao je albanski predsjednik ističući želju svoje zemlje da gradi dobre odnose sa svim susjedima te da poboljša odnose sa Srbijom i uz to istraje na procesu europskih integracija.

Pozvao je sve da se snažno fokusiraju na provedbu regionalnih projekata poput Jadransko-jonskog koridora i Trans-jadranskog plinovoda.

Predsjednik Makedonije Ivanov je ocijenio kako aktualne krize ne bi trebale obeshrabriti regiju nego je još jače potaknuti da sama aktivnije traži rješenja za probleme s kojima se sučeljava.

Kazao je kako je njegova zemlja školski primjer kako EU i NATO ne bi trebali tretirati jednu zemlju jer Makedonija unatoč nizu pozitivnih ocjena nije ostvarila napredak u euroatlantskim integracijama.

“Imamo susjede s kojima se ni mi ni EU ne možemo dogovoriti”, podsjetio je Ivanov na političke probleme koje Makedonija već godinama ima s Grčkom.

Predsjednici država regije raspravu o stanju na jugoistoku Europe nastavit će u nedjelju kada će im se pridružiti i talijanski predsjednik Sergio Mattarella koji je počasni gost sarajevskog summita Brdo-Brijuni procesa.

Regionalna suradnja, dijalog, rješavanje otvorenih pitanja i stabilizacija odnosa, teme su i sarajevskog sastanka. Šefovi država regije trebali bi razmotriti i provedbu zaključaka s posljednjeg zajedničkog sastanka, održanog prošle godine u Zagrebu, uz sudjelovanje američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

Zagrebački summit završen je usvajanjem deklaracije pod nazivom “Zajednička strateška vizija cjelovite, slobodne i mirne Europe” kojom je, među ostalim, istaknuta opredijeljenost za jačanje transeuropskog partnerstva, ali i potpora nastavku širenja EU i NATO-a na zemlje koje to žele.

Uz jačanje regionalne i bilateralne suradnje među državama jugoistoka Europe, sudionici zagrebačkog sastanka suglasili su se i o potrebi zajedničkog suočavanja s izazovima, poput migranske krize i terorističke prijetnje.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.