Predsjednik HSS-a Krešo Beljak ocijenio je subotu da je njegov prethodnik Branko Hrg stranku izdao, zadužio i gotovo uništio, a vezano za izjave predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića o suradnji HDZ-a i HSS-a rekao je kako je Plenković, preko medija pozvao HSS da se vrati, a nije zvao njega kao legalnog predsjednika stranke, no da mu to ne zamjera, iako bi bilo normalno da se to ne radi preko medija.

“Gospodin Plenković je nas pozvao da se vratimo, ali nije zvao mene iako sam ja predsjednik stranke koji je legalno izabran, i normalno bi bilo da on to ne radi preko medija. Ja mu to ne zamjeram, ja ga iskreno poštujem i cijenim. On je osvježenje na hrvatskoj političkoj sceni i želim da bude drugačiji nego dosadašnji predsjednici HDZ-a, uz izuzetak Jadranke Kosor, u odnosu prema HSS-u”, izjavio je Beljak u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.

Ako će se u budućnosti razgovarati o suradnji HDZ-a i HSS-a, onda će se, kaže, odnos HDZ-a prema HSS-u morati promijeniti.

Beljak je kometirao i svog svog prethodnika Branka Hrga koji je, kako navodi, obećavao tri mandata na prošlim izborima, a dobio je samo jedan.

“On je uzeo 750 tisuća kredita koje je dao HDZ-u što ja sada, kao novi predsjednik, moram vraćati. Dakle ja sam dobio taj financijski teret od gopodina Hrga”, ustvrdio je.

I nakon svega, kaže Beljak, Hrg nije izišao na izbore na listi HSS-a iako je to mogao, nego na listi HDZ-a. “Da je htio mogao je biti na listi, no on je otišao kao izdajnik praktički. Jedini predsjednik HSS-a u povijesti koji je izdao stranku i on sad nešto komentira. Nema što komentirati on je gotovo uništio stranku, a gospodin Koren je njegov kum i prvi susjed tako da što govori gospodin Koren govori Branko Hrg”, rekao je Beljak.

Suspendiranu članicu HSS-a i europarlamentarku Marijanu Petri je prozvao da je mijenjala politička stajališta”od nemila do nedraga”.

“2011. kada je gospođa Kosor HSS-u nudila osam mandata za zajednički izlazak najglasniji protivnik bila je Marijana Petir”, prisjetio se Beljak.

Komentirao je i medijske najave kako HSS po prvi puta neće izići u Lekeniku na izbore 23. listopada zbog podjeljenih suspenzija članovima te stranke rekavši kako će HSS u Lekeniku izići na izbore te da je on taj koji potpisuje liste.

“Tamo ima itekako HSS-ovaca koji su spremni izići na izbore tako da za to nema problema”, rekao je Beljak.

Beljak je opetovano kometirao i svoju najavu kako će podržati HDZ ako im to ne bude ključno za formiranje Vlade, a ako im bude ključno onda neće, podsjetivši na situaciju iz 2003. godine.

“Ja ću podsjetit na 2003. godinu u mandatu Ive Sanadera do 2007. HSS nije bio dio vlasti. Predsjednik Tomčić je isti tako donio odluku da se podrže ljudi koji su dobili većinu, ne da se podrže iz pozicije vlasti, ne za neke sinekure i neke fotelje nego da se da 100 dana”, rekao je Beljak.

HSS je, kaže, napravio sada sličnu stvar i “dao mira onima koji su relativni pobjednici izbora da počnu raditi i da se konsolidiraju”.

Beljak uvjeren da neće biti ‘pretrčavanja’ HSS-ovih zastupnika

Povukao je i usporedbu sa 2003. kada je, kaže, Ivica Račan u izbornoj noći čestitao izbornim pobjednicima, i odustao od borbe za sastavljanje većine. Sada, kaže Beljak, imamo sličnu situaciju. “Iako je meni to naravno žao jer smo se našli na gubitničkoj strani, HSS je dobio priliku za novi početak zahvaljujući SDP-u i mi to naravno ne zaboravljamo. Pružili su nam ruku spasa”, ustvrdio je.

Upitan da li je siguran u svih pet HSS-ovih mandata obzirom da mediji nagađaju kako dvoje od njih ipak ne kontrolira, Beljak je uzvratio kako je uvjeren da “nikakvih pretrčavanja neće biti”.

“Sve odluke koje su donešene bile su donešene jednoglasno i mislim da to dovoljno govori o stabilnosti naših saborskih zastupnika. Naši saborski zastupnici su stabilni članovi HSS-a i znaju gdje pripadaju i tu nikakvih pretrčavanja sigurno neće biti”, naglasio je.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.