Vlada će u srijedu na sjednici dati negativno mišljenje na zaključke interpelacije na njezin rad u području radnog zakonodavstva, odnosno reguliranja rada na određeno vrijeme, koje predlažu šesnaestorica saborskih zastupnika.

Vlada njihove prijedloge drži parcijalnima i nedostatnima te ističe da je institut rada na određeno vrijeme na odgovarajući način propisan Zakonom o radu.

Zastupnici, naime, traže da Banski dvori u roku od tri mjeseca Saboru predlože zakonski prijedlog koji jasno precizira koje su to sezonske djelatnosti u kojima je bez ograničenja ili uz minimalno ograničenje, dozvoljeno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Također traže da Vlada za djelatnosti koje nisu sezonskoga karaktera uvede ograničenje broja sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do 20 posto od ukupnoga godišnjeg broja novosklopljenih ugovora o radu te da jasno precizira kriterije za sklapanje ugovora na određeno vrijeme u vansezonskim djelatnostima.

Banski dvori, pak, odgovaraju da djelomična ograničenja sezonskoga rada nisu prihvatljiva, jednako kao ni zakonsko ograničenje broja sklopljenih ugovora o radu na određeno jer je to u suprotnosti s načelom slobode ugovaranja na kojemu počiva Zakon o radu i fleksibilnim obilježjem tog oblika rada.

Važeći zakonodavni okvir za rad i zapošljavanje na određeno vrijeme resorna ministarstva smatraju odgovarajućim u odnosu na potrebe sektora u kojima se u pretežitoj mjeri pojavljuju potrebe za sezonskim radom, navodi se, uz ostalo, u Vladinom obrazloženju.

Interpelaciju je pokrenula Narodna stranka-reformisti, a podržali su je i potpisali saborski zastupnici SDSS-a, IDS-a, HRID-a, HSU-a, Nezavisne liste Stipe Petrine, Laburista, HDSSB-a te zastupnici mađarske, romske i talijanske nacionalne manjine, a javno ju je održao i Sindikat trgovine Hrvatske.

Hrvatska zadovoljila fiskalno pravilo

Pred ministrima je i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2015. godinu, kao i izvještaj o primjeni fiskalnih pravila u prošloj godini, u kojem se navodi da je Hrvatska u 2015. zadovoljila fiskalno pravilo.

Iz Ministarstva financija obrazlažu kako su rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila lani smanjeni za 3,6 posto, dok je procijenjeni BDP, koji je bio korišten prilikom posljednjeg rebalansa proračuna, bilježio međugodišnje povećanje od 1,3 posto, odnosno međugodišnji je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto.

Naime, prema privremenom fiskalnom pravilu međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna.

Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.

S obzirom na ostvarene prihode i izvršene rashode, deficit državnog proračuna lani je iznosio 8,8 milijardi kuna, ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te lokalne jedinice, a čije je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijardi kuna, ili 2,3 posto BDP-a, što je za 1,5 postotnih bodova manje u odnosu na planirani manjak.

No, iz Ministarstva financija pritom napominju kako je taj deficit opće države iskazan prema nacionalnoj metodologiji te se razlikuje od manjka proračuna opće države koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010.

Podsjećaju pritom i kako je, prema u travnju objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku, sukladno ESA 2010 metodologiji, manjak proračuna opće države lani iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.

Na dnevnom redu vladine sjednice je i davanje suglasnosti Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) za kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna eura kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo, a radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu.

Iz Vlade pojašnjavaju da tijekom ove godine ARZ mora otplatiti gotovo 77,7 milijuna eura glavnice te još 16,2 milijuna eura na ime kamata i naknada, dakle ukupno nešto manje od 94 milijuna eura, a projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuju na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura, koja će osigurati ovim kreditom.

Vlada bi trebala donijeti i uredbe o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama države s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima te poreznih dugovanja u predstečajnim i stečajnim postupcima, prema kojima bi o tim tražbinama odlučivao ministar financija, na prijedlog Savjetodavnog vijeća Ministarstva financija.

Uz ostalo, Vlada bi trebala dati suglasnost Javnoj ustanovi “Nacionalni park Krka” za sklapanje ugovora za izgradnju, opremanje i isporuku broda kapaciteta 130 putnika za prijevoz posjetitelja na Visovačkom jezeru. Brod bi, nakon provedenog javnog natječaja, trebala izgraditi riječka tvrtka Kvarnerplastika, i to po cijeni od 7,6 milijuna kuna bez PDV-a.

Komentiraj


FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.