Ukupni depoziti poslovnih banaka nastavili s godišnjim stopama rasta i u lipnju te su dosegnuli 244,2 milijarde kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

Time su ukupni depoziti u što spada depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, u odnosu na isti mjesec 2014. porasli za 4,3% ili 10,1 milijardi kuna.

Međugodišnjem rastu pridonio je i porast na mjesečnoj razini budući da su u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti banaka viši za 1,4% (3,3 mlrd kuna). I godišnjem i mjesečnom rastu ukupnih depozita prvenstveno je pridonio rast depozitnog novca koji je krajem lipnja iznosio 46,9 mlrd. kuna što je 6,8% (3 mlrd. kuna) više u odnosu na svibanj ali i 13,6%, odnosno 5,6 mlrd kuna više u odnosu na kraj lipnja 2014, navodi se u analizi RBA.

Krajem lipnja ukupni štedni i oročeni depoziti su iznosili 197,4 mlrd. kuna, te su u odnosu na kraj lipnja prošle godine porasli za 4,4 mlrd. kuna (2,3%). Pritom su oni kunski iznosili 34,6 mlrd. kuna, te su u odnosu na isto razdoblje lani porasli za 567 mil. kuna (1,7%), dok su oni devizni iznosili 162,7 mil. kuna, što je godišnji rast za 3,9 mlrd. kuna (2,4%). Budući da devizni depoziti čine preko 82% ukupnih štednih i oročenih depozita rast prosječnog tečaja EUR/HRK (+0,1%) na godišnjoj razini pridonio je rastu njihovog kunskog izraza.

Promatrano prema sektorima godišnji pad od 597,5 mil. kuna zabilježen je jedino u kategoriji drugih financijskih posrednika (-21,7%) čiji su ukupni depoziti krajem lipnja iznosili 2,2 mlrd. kuna. Depoziti stanovništva, koji čine 83,7% ukupnih depozita, dosegli su 165,2 mlrd kuna što je 1,1% odnosno 1,7 mlrd. kuna više u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane u odnosu na kraj svibnja ukupni depoziti stanovništva su zabilježili pad za 0,1%, odnosno 100,2 mil. kuna. Depoziti poduzeća na kraju promatranog mjeseca iznosili su 23,5 mlrd. kuna što predstavlja godišnji rast od 5,5% (1,2 mlrd. kuna), dok su u odnosu na kraj svibnja porasli za 736,9 mil kuna (3,2%).

“Kako alternativne vrste investiranja nisu dovoljno atraktivne da privuku kapital iz banaka jer su se tržišne kamatne stope i prinosi na dužnička i vlasnička ulaganja na domaćem tržištu snizili, očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta depozita. S druge strane sektor stanovništva mogao bi i dalje odgađati kupovinu trajnih dobara i svoje viškove držati u obliku depozita”, prognoziraju analitičari RBA.

 

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.