Blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, a Sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu , a tradicija ih naziva Baltazar, Melkior i Gašpar.

 Prema Matejevu Evanđelju došli su s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu ih je  primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s nakanom da mu kažu, gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
 Kada su pronašli Isusa Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku.
 Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu pa se vrate drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina.
 Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.
 Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
 Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu, u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.
 Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.
 Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.
 Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.
 Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.
 Sličan običaj postoji i u ostalim krajevima Srednje Europe.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.