Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća izbjeglica, od kojih je Hrvatska spremna osigurati dvije tisuće, objavila je u četvratak navečer Europska komisija.
 Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom.
  Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u ostalim zemljama duž te rute.
 Prema priopćenju Komisije,  četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija dvije tisuće.
 Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.
  Prihvatni centri u Grčkoj različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama.  U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje.
 S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.
 Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.
 Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke,  a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u Grčku.
 U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti.
 Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž  balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i izbjeglice.
  Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o  pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima.
  Sljedeća video-konferencija održat će se u srijedu, 4. studenoga.

Komentiraj

FOTO:Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.