Rusija zna i razumije da Hrvatska ima obaveze prema EU-u i NATO, ali smatra da to ne bi trebalo predstavljati zapreku jačanju odnosa između dviju zemalja, izjavio je u petak ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov izrazivši uvjerenost da će se uskoro aktivirati rusko-hrvatski odnosi na svim područjima.

“Mi znamo da Hrvatska ima obaveze i prema EU-u i NATO-u, ali ja sam uvjeren da to ne bi smjelo biti zapreka jačanju naših tradicionalno prijateljih i bliskih odnosa. Vjerujte, imam osnove da s optimizmom tvrdim da ćemo uskoro biti svjedoci aktiviranja rusko-hrvatskih odnosa na svim područjima”, rekao je Azimov na tiskovnoj konferenciji posvećenoj stanju i perspektivi razvoja rusko-hrvatskih odnosa.

“Imamo velike planove za razvoj bilateralnih odnosa i time želimo pokazati da nismo ravnodušni prema Hrvatskoj. S velikim optimizmom gledam na budućnost naših odnosa”, istaknuo je veleposlanik.

On je kazao da ova godina ima posebnu važnost za rusko-hrvatske odnose. Podsjetio je da se 17. veljače obilježava 25. godišnjica ruskog priznanja RH, a 25. svibnja je također 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja.

Iako su službeno druge države prve priznale Hrvatsku, faktički je prva bila Rusija, ustvrdio je Azimov. To je bilo u listopadu 1991. godine. kada je Gorbačov sazvao sastanak na kojemu su sudjelovali Tuđman i Milošević i na kojemu je pokušao pogurati mirno rješenje sukoba za države nastale nakon raspada bivše Jugoslavije. “Rezimirajući vrlo teške pregovore, on im je otvoreno rekao: neovisnost Hrvatske je realnost i s time se moramo pomiriti”.

Veleposlanik je istaknuo da je Rusija spremna na obnovu političkog dijaloga s hrvatskim vodstvom. “Ja ne mogu otvoriti sve karte, ali mogu reći da bi se u najskorije vrijeme takav politički dijalog mogao ostvariti”.

Ukazao je na dobre odnose s hrvatskim ministarstvom vanjskih poslova i rekao da je potpisan protokol o političkim konzultacijama. U Zagrebu su krajem siječnja na temelju toga održane političke konzultacije, a u ožujku će hrvatski predstavnici MVEP-a otputovati u Moskvu kako bi nastavili taj dijalog. Očekuje se i potpisivanje još dva sporazuma – o kulturnoj suradnji te o suradnji između ministarstava unutarnjih poslova, rekao je on.

Također je rekao da se radi na organiziranju susreta ministara vanjskih poslova dviju zemalja u najskorije vrijeme i najavio je da će “možda biti još iznenađenja o kojima sada ne mogu govoriti”.

Što se tiče gospodarskih odnosa, Azimov je izrazio nezadovoljstvo. “Ovo što sada imamo ne odgovara potencijalu Rusije i Hrvatske. Nakon ukidanja sankcija EU-a Rusiji, a to će se dogoditi prije ili kasnije, pojavit će se nove mogućnosti za jačanje trgovinske i gospodarske suradnje.”

Po njegovim riječima, odnose RH i Rusije najviše opterećuje zastoj u trgovinsko-gospodarskim odnosima. U rezultatu sankcija EU-a protiv Rusije, robna razmjena između Hrvatske i Rusije pala je za 50 posto i 2016. godine iznosila je nešto manje od milijardu dolara. “Naš je realni potencijal, i mi ćemo ga svakako ostvariti, oko tri milijarde dolara”, istaknuo je.

Govoreći o politici Rusije prema Balkanu, ustvrdio je da je Rusija imala i da će nastaviti imati stabilizirajuću ulogu u toj regiji. “Mi smo realni i shvaćamo euroatlantske težnje tih država. Mi bismo željeli da Balkan bude neutralna regija, ali nažalost to nije tako i zbog toga pridajemo veliku važnost osiguranju mira, stabilnosti i sigurnosti regije.”

Što se tiče priznanja Kosova, tu se Rusija ravna prema politici Srbije, a za BiH želi stabilnost. “Smatramo da tamo moraju biti dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Mi ćemo poduzeti sve da se ne krši Daytonski sporazum”, naglasio je Azimov.

Zamoljen da komentira nedavnu izjavu zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova, koji je rekao da razmještanje NATO-a na Baltiku duž granice s Rusijom predstavlja prijetnju Rusiji, u svjetlu toga da će hrvatski kontingent zajedno s njemačkim biti raspoređen u Litvi, Azimov je rekao da Rusija ne dramatizira dolazak hrvatskog kontingenta u tu baltičku zemlju.

“Nas naravno zabrinjava jačanje vojne infrastrukture i snaga NATO-a u Poljskoj i na Baltiku, a postoje i planovi za razmještanje nove vrste naoružanja u Bugarskoj i Rumunjskoj. Što se tiče sudjelovanja hrvatskog kontingenta, mi to pitanje ne dramatiziramo i razumijemo da je hrvatska disciplinirana članica NATO-a te da izvršava svoje zadaće.”

Međutim, kazao je da nije jasno zašto NATO ide sve dalje na istok i približava se Rusiji. “Apsolutno nikakve prijetnje Rusije nema niti može biti. Napuhava se izmišljena prijetnja Rusije”, smatra Azimov. Dodao je da je čak i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno otvoreno priznao da nema prijetnje Rusije.

No, razmještanje vojnog kontingenta i infrastrukture NATO-a prisiljava Moskvu da poduzme određene mjere, rekao je on.

“Mi ne želimo prijetiti Europi, želimo dobre partnerske odnose s EU-om i i NATO-om”, istaknuo je veleposlanik izrazivši uvjerenost da ne postoji alternativa partnerstvu EU-a i Rusije. “Rusija je dio Europe i željela bi s EU-om uspostaviti zajednički humanitarni i trgovinsko-gospodarski prostor.”

Pod humanitarnim prostorom Azimov podrazumijeva bezvizni režim između EU i Rusije.

Po njegovim riječima, prije više godina Rusija je predložila NATO-u, EU-u i drugim europskim zemljama potpisivanje pravno obvezujućeg sporazuma o kolektivnoj sigurnosti u Europi, a EU to nije htio podržati.

Naglasio je i da puno toga u svijetu danas ovisi o uzajamnom povjerenju i razumijevanju Rusije i SAD-a, država koje imaju ogromnu odgovornost za osiguranje mira, stabilnosti i sigurnosti u cijelom svijetu.

“S optimizmom gledamo na perspektivu poboljšanja odnosa sa SAD-om. Vjerujem da će pobijediti zdravi razum i da će se rusko-američki odnosi normalizirati i vratiti na nekadašnju razinu.To će se neizbježno odraziti na ponovnu uspostavu dobrih odnosa između Rusije i EU-a. Rusija pridaje veliku važnost poboljšanju odnosa s Europskom unijom i želi da ona bude snažna, ujedinjena i spremna na suradnju s Ruskom Federacijom”, istaknuo je ruski veleposlanik.

Komentiraj