Armenski predsjednik upozorio je u ponedjeljak da bi nasilje u Nagorno-Karabahu moglo prerasti u otvoreni rat nakon trodnevnih sukoba između Azerbajdažana i armenskih separatista u kojem je poginulo još vojnika.

Bivše sovjetske države Azerbajdžan i Armenija ratovale su zbog tog područja početkom 1990-ih kada je na obje strane poginulo na tisuće ljudi, a stotine tisuća su raseljene.

Rat je završio krhkim prekidom vatre 1994. prekidanim samo sporadičnim nasiljem. No prekid vatre definitivno je prekinut proteklog vikenda najžešćim sukobima zadnjih godina. Na obje strane poginuli su deseci ljudi.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane objavilo je da su u ponedjeljak poginula trojica vojnika, a predstavnik Nagorno-Karabaha rekao je da su izgubili četvoricu vojnika, a ukupno 20.

“Daljnja eskalacija vojne akcije mogla bi dovesti do nepredvidivih i nepovratnih posljedica, sve do otvorenog rata”, rekao je predsjednik Serzh Sargsyan na sastanku sa stranim veleposlanicima u Erevanu.

Rat bi destabilizirao to područje u kojem se križaju strateški važni naftovodi i plinovodi. Mogao bi također uvući u sukob Rusiju i Tursku. Moskva je sklopila obrambeni savez s Armenijom, a Ankara podržava Azerbajdžan.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane upozorilo je u ponedjeljak da će, ako armenske snage nastave napaditi civile u Nagorno Karabahu, pripremiti vojsku za napad na glavni grad regije Stepanakert.

Nagorno-Karabah je planinska enklava s velikom armenskom etničkom skupinom koja se nalazi na teritoriju Azerbajdžana.

Komentiraj

FOTO:EPA/VAHRAM BAGHDASARYAN
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.