Brojni planovi na lokalitetu Muzeja na istoku Hrvatske

Muzej vučedolske kulture najmlađa je muzejska ustanova u Hrvatskoj i jedina koja je posvećena isključivo jednoj kulturi – vučedolskoj. U devet mjeseci postojanja posjetilo ga je više od 30 tisuća ljudi. Osim stalnog postava arheologa i istraživača Aleksandra Durmana, ovaj Muzej planira izgraditi arheološki park na užem prostoru lokaliteta.

‘’Zbog svoga karaktera i pozicije Vučedola kao izletišta, nezaobilazno je uključivanje cijele zone uz Dunav, a ideja je da se nakon obilaska Muzeja na lokalitetu može posjetiti rekonstruirani dio vučedolskog naselja na istraženim pozicijama. U radionicama starih zanata prezentirat ćemo vještine izrade alata, obuće i odjeće te raditi pokuse vezane uz svakodnevne aktivnosti u naselju. Na vučedolskom otoku posjetitelj će moći doživjeti boravak u sojenicama u kakvima su stanovali Vučedolci u močvarištima Ljubljanskog barja. Poučnim stazama u zoni lokaliteta posjetitelji će moći prošetati do Gradca, kultnog i metalurškog središta vučedolskog naselja na kojemu će doživjeti Megaron, najstariji hram posvećen jednom bogu metalurgije, i otkriti tajne poslove kojima se bavio metalurg šaman. Na platou Kukuruzište Stremi, na kojemu se proteklih godina provode istraživanja, planiramo izgraditi planetarij koji će u svojoj velikoj multimedijalnoj dvorani posjetiteljima pružati dodatni doživljaj vučedolskog neba, a u ovome projektu vidimo i prigodu da se čitav jedan novi svijet edukacije otvori učenicima osnovnih i srednjih škola iz kontinentalne Hrvatske i okolnih područja’’, rekla je za Nacional Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.

Želja je djelatnika Muzeja da Vučedol zbog svoga značaja i mogućnosti znanstvenog istraživanja postane središte proučavanja Indoeuropljana te planiraju uspostaviti znanstveno-istraživački centar s kabinetima i laboratorijima, u kojemu bi ugostili stručnjake i studente iz cijeloga svijeta. Osim znanstvenih potreba, arheološki park na Vučedolu ponudit će i turističku komponentu.

‘’Neophodno je urediti obalni pojas kao izletničku zonu s pristaništem za manje turističke brodice, revitalizirati u ratu devastirane smještajne i ugostiteljske objekte, urediti muzejski trg, info punkt, osigurati adekvatne parkirne površine i ostale popratne sadržaje turističke infrastrukture’’, kaže Mirela Hutinec.

Projekt će biti financiran putem europskih fondova, a troškovi će iznositi oko 130 milijuna kuna.

Vučedol je specifičan projekt započet još prije Domovinskog rata. Nakon povratka ljudi i razminiranja terena, želja za izgradnjom muzeja na Vučedolu se intenzivirala, a projekt konkretizirao kroz veliki državni projekt ‘’Ilok – Vukovar – Vučedol, istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine’’. Kao vrijedan projekt i novoosnovanu instituciju od posebnog interesa za Hrvatsku, podupirali su ga svi ministri kulture, ističe ravnateljica.

‘’Od osnutka Muzeja, u veljači 2013., odnosno početka rada institucije u travnju 2014., uspješno je realiziran stalni postav. Paralelno s procesom realizacije stalnog postava planiran je i nastavak izgradnje arheološkog parka, čije će središte biti upravo Muzej koji će svojim djelovanjem i bogatim sadržajima privlačiti brojne posjetitelje i svakodnevno im nuditi neponovljiv doživljaj. Radujemo se nastavku uspješne suradnje s Ministarstvom kulture kao osnivačem koji je Vučedol prepoznao kao projekt od nacionalnog značaja koji doprinosi jačanju i razvoju kulture i turizma kontinentalne Hrvatske, ali i gospodarstva Vukovara i hrvatskog Podunavlja’’, rekla je ravnateljica.

Muzej kao vrijedan projekt podržali su arheološki, muzeološki i arhitektonski stručnjaci, a arhitekti zgrade Muzeja Goran Rako i Vanja Ilić za svoj rad dobili su veliku nagradu Salona arhitekture 2015. Od lipnja prošle godine, kada je otvoren, Muzej vučedolske kulture posjetili su brojni gosti iz inozemstva, među kojima i veleposlanici Njemačke, Japana, Indije i Australije.

Komentiraj

FOTO:MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
PODIJELI
Saša Drinić, vanjski suradnik Nacionala. Pratim teme iz različitih sfera društvenog života. Radim kao novinar Osječke televizije gdje uređujem emisiju TV koktel. Ispred radijskog mikrofona Studentskog Unios radija u Osijeku uređujem i vodim emisiju Šalica razgovora.