Argentinci u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore kako bi izabrali predsjednika koji će nakon 12 godina okončati vladavinu bračne dinastije Kirchner, pokojnog Nestora (2003.-2007.) i njegove udovice i nasljednice Cristine Fernandez de Kirchner (2007.-2015.).

Fernandez de Kirchner se zbog ustavnog ograničenja ne može natjecati za treći uzastupni mandat i nekon prvotnog nećkanja podržala je Daniela Sciolija, potpredsjednika države u mandatu njezina supruga i aktualnog guvernera pokrajine Buenos Aires.

“Preobrazba Argentine neće završiti jer će Daniel biti predsjednik svih Argentinaca i nastavit će programe koje smo mi pokrenuli”, rekla je Fernandez de Kirchner na Sciolijevom političkom skupu.

Scioli je kandidat vladajuće peronističke koalicije Front za pobjedu, ali se vjeruje da je više okrenut prema centru od ljevičarskog bračnog para Kirchner i da je od njih umjereniji. Kritičari su često optuživali Kirchnere da vladaju autoritarno i ne mare mnogo za postizanje konsenzusa.

Scioli, koji se u mladosti vrlo uspješno bavio utrkama brzih brodova i izgubio ruku u nesreći na utrci na rijeci Parani 1989. godine, veliki je favorit nedjeljnih izbora.

Po argentinskom izbornom zakonu za pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora treba 45 posto glasova ili 40 posto pod uvjetom da drugoplasirani zaostaje više od 10 posto.

Po posljednjim anketama, Scioli je blizu 40 posto, a njegov glavni protukandidat gradonačelnik Buenos Airesa Mauricio Macri, kandidat oporbene koalicije desnog centra Cambiemos, na rubu osvajanja 30 posto, što znači da će utrka oko toga hoće li biti drugog kruga biti neizvjesna.

Treći jaki kandidat Sergio Massa, koji je bio šef osoblja u administraciji Nestora Kirchnera, ali se od bračnog para odvojio posebnom političkom platformom, polako gubi potporu jer preizborna kampanja postaje sve više polarizirana. Ankete mu ne daju više od 20 posto.

Idući argentinski predsjednik, koji preuzima dužnost 10. prosinca, morat će se primiti rješavanja problema inflacije, koja je na godišnjoj razini oko 20 posto i potiče cvjetanje crnog financijskog tržišta i smanjenje deviznih rezervi središnje banke.

Drugi mu je problem pitanje propalih dioničara nakon državnog bankrota Argentine 2001. godine. Nešto više od 92 posto dioničara uspjelo se nagoditi s vladom oko djelomične odštete, ali preostalih osam posto zahtijeva punu odštetu i tužilo je Argentinu na američkim sudovima. Zbog tog spora Argentina nema pristup većem dijelu međunarodnog kreditnog tržišta.

Argentinska ekonomija se relativno dobro nosi sa svjetskom financijskom krizom i bilježi marginalni rast, dok je za usporedbu susjedni Brazil u recesiji, što Scioli pripisuje “kontinuiranoj domaćoj potrošnji i ravnomjernoj raspodjeli dohotka”.

Fernandez de Kirchner je na kraju svog drugog mandata i dalje popularna i sva tri glavna kandidata priznaju da je Argentina mnogo napredovala od vremena masovne krize početkom stoljeća i da će se truditi nadograditi njezinu politiku.