Donald Trump prošlog je tjedna šokirao američku i svjetsku javnost izjavom da bi trebalo potpuno zatvoriti granice SAD-a za sve muslimane koji žele ući u tu zemlju. Ona je izazvala niz kritika, ali je i pokazala koliko je Trump zapravo nedosljedan jer dobar dio svog bogatstva temelji na poslovnim vezama s arapskim svijetom i poslovnim ljudima iz zemalja poput Saudijske Arabije, Katara ili Ujedinjenih Arapskih Emirata.

TRUMP OČITO IMA PROBLEMA s muslimanima jer je i prije te posljednje izjave iznio nekoliko rigidnih prijedloga u kojima se zalaže za ukidanje osnovnih ljudskih prava američkim muslimanima. Naime, Trump se otvoreno zalagao za praćenje i prisluškivanje svih američkih muslimana bez sudskog naloga, a otišao je toliko daleko da je i bez ikakvih dokaza optužio muslimansku zajednicu u New Jerseyju za slavlje na ulicama nakon rušenja dvaju tornjeva Svjetskog trgovačkog centra 11. rujna 2001. godine. Međutim, Trump ipak simpatizira određene muslimane, i to prije svega one koji mu donose unosne poslove i veliku zaradu. Ako mu biznismeni iz muslimanskog dijela svijeta pokažu dovoljnu svotu dolara, on više nije političar koji je zabrinut za sigurnost SAD-a, nego naglo postaje poslovni čovjek koji sjeda u privatni zrakoplov i leti u neku od država Perzijskog zaljeva kako bi unovčio dobre odnose s najbogatijim ljudima svijeta koji, vrlo vjerojatno, na platnoj listi imaju i Islamsku državu, istu onu protiv koje Trump tako žustro prosvjeduje.

Jedna od takvih osoba koju Trump jako voli i cijeni je Hussain Sajwani, šef tvrtke Damac Properties, čije je sjedište u Dubaiju i koja se bavi gradnjom luksuznih stambenih prostora, golfskih terena i hotela. Trump je više puta Sajwanija nazvao “dobrim prijateljem” i “velikim čovjekom”, a u svibnju prošle godine odletio je u Dubai kako bi sa svojim dobrim prijateljem najavio veliki građevinski projekt luksuznog imanja koji su zajednički gradili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Riječ je projektu u Trumpovu stilu, megalomanskom naselju koje se proteže na otprilike četiri milijuna četvornih metara (površina Pentagona je oko 600 tisuća četvornih metara), u kojem se nalaze 104 luksuzne vile čija cijena se proteže od milijun pa sve do deset milijuna dolara. U sklopu naselja nalazi se i golfsko igralište koje nosi prikladan naziv „Trump World Golf Club“ koje je sam Trump opisao kao “najveće, najbolje i najjače” golfsko igralište u tom dijelu svijeta. Zanimljivo je da je gotovo istim riječima opisao i kako će izgledati američka vojska kada njega izaberu za predsjednika. Dakle, u Sajwanijevu slučaju Trump je zaboravio da su muslimani slavili napad na New York i da je riječ o ljudima kojima bi trebalo zabraniti ulazak u SAD. Zašto? Zato što je Sajwani Trumpu dao dovoljno dolara da od strašnog i opasnog muslimana postane “veliki čovjek”. O kojoj je točno svoti riječ, Sajwani i Trump nikada nisu željeli govoriti, ali pretpostavlja se da su investitori iz Dubaija platili nekoliko desetaka milijuna dolara samo kako bi njihovo luksuzno rezidencijalno imanje moglo nositi Trumpovo ime. Golfski teren u središtu je projekta koji se sastoji od luksuznih toplica, restorana i trgovina, a prije nekoliko mjeseci krenula je i prodaja “Trumpovih privatnih rezidencija” čija je početna cijena oko dva milijuna dolara i koje se reklamiraju kao “najpoželjnija adresa u Dubaiju” s pogledom na Trumpov golfski teren.

  • TRUMP IPAK SIMPATIZIRA određene muslimane, i to prije svega one koji mu donose unosne poslove i veliku zaradu. Ako mu pokažu dovoljnu svotu dolara, više nije zabrinut za sigurnost SAD-a

I DOK NITKO NE MOŽE NAĆI videosnimke tisuća muslimana koji u New Jerseyju slave rušenje Svjetskog trgovačkog centra, postoji dovoljno snimki Donalda Trumpa i njegova dobrog prijatelja Sajwanija kako se voze u Trumpovu posebnom automobilu za golf, jašu na devama po pustinji oko Dubaija i poziraju pred kamerama dok Trump s podignutim palčevima hvali Sajwanija i Dubai. Očito da Trumpu nije previše smetala činjenica da mu je poslovni partner 2011. pravomoćno osuđen u Egiptu jer je navodno podmitio jednog ministra u egipatskoj vladi kako bi mu ovaj prodao državno zemljište, na kojem je Sajwani želio sagraditi još jedan u nizu luksuznih resorta. Sajwaniju je suđeno u odsutnosti i na kraju procesa osuđen je na pet godina zatvora, dok je ministar osuđen zbog “pretjeranog trošenja državnih sredstava”. Međutim, promjenom vlasti u Egiptu 2013. došlo je do revizije procesa i nova vlada se “nagodila” sa Sajwanijem i presuda je ukinuta. Osim što iza sebe imaju kriminalnu prošlost, Trumpovi partneri iz Dubaija pod stalnom su optužbom udruga za zaštitu ljudskih prava zbog nehumanih uvjeta u kojima rade radnici na njihovim projektima. Poznato je da su uvjeti građevinskih radnika, koji uglavnom dolaze iz Indije i Pakistana, katastrofalni i često dolazi do smrtnih slučajeva jer rade i 14 sati dnevno na temperaturama koje često prelaze 40 stupnjeva. Trumpu je na jednoj konferenciji za medije bilo postavljeno pitanje o tome je li zadovoljan što radnici koji grade vile koje će nositi njegovo ime, zarađuju 200 dolara mjesečno, ali odgovor na to pitanje novinar nikada nije dobio. Trump je šutio, a glasnogovornik Damac Propertiesa rekao je da je to neprilično pitanje te je brzo prekinuo konferenciju za medije.

BOGATE KOMPANIJE IZ Ujedinjenih Arapskih Emirata nisu jedine arapske kompanije koje Trump voli i kojima prodaje svoje ime u zamjenu za milijune dolara. Trumpove tvrtke uspješno surađuju na nizu projekata s tvrtkama iz Katara i Saudijske Arabije, dviju država koje su u vrhu onih koji tajnim kanalima financiraju Islamsku državu. Ako se uzme u obzir koliko je Trump zabrinut zbog terorističkih napada koje su počinili radikalni muslimani, suradnja sa saudijskim tvrtkama posebno iznenađuje jer su 15 od 19 terorista koji su izvršili napad na New York 11. rujna 2001., bili državljani Saudijske Arabije.

Katarska vlada u prošlosti je javno financirala terorističke skupine poput Hamasa te je čak i dozvolila vođi te skupine Khaledu Meshalu da neko vrijeme i živi u toj maloj ali bogatoj državi u Perzijskom zaljevu. Takav odnos prema Saudijskoj Arabiji i Kataru još je jedan dokaz da Trump ignorira prave sigurnosne probleme kada su u igri milijuni, a ponekad i milijarde dolara. Dobar primjer ovisnosti Trumpa o arapskim partnerima je i suradnja s Qatar Airwaysom, nacionalnom kompanijom države kojom vlada emir Tamim bin Hamad Al Thani. Qatar Airways već godinama svoje sjedište u SAD-u ima na 5. aveniji na Manhattanu. U toj aveniji nalazi se Trumpov toranj, a katarska tvrtka iznajmila je nekoliko njegovih katova. Iako se ne zna točna cijena najma koji traje od 2008., poznato je da je najmanja cijena iznajmljivanja ureda u Trumpovu tornju 19 tisuća dolara mjesečno, dok se najskuplji uredi iznajmljuju i za više od 100 tisuća dolara. U slučaju ove tvrtke, Trumpa nije smetalo što iza nje stoji država u kojoj je islam službena religija i koja šerijatske zakone, protiv kojih Trump u posljednje vrijeme svakodnevno govori, vidi kao osnovu za vladavinu prava u toj državi.

Slična je stvar i sa Saudijskom Arabijom, državom koja svakodnevno krši ljudska prava i u kojoj su žene tek proteklog vikenda prvi put slobodno glasale na izborima. Trumpa to nije smetalo kada je jedan od rezidencijalnih stanova u svom tornju na Manhattanu prodao bivšem ministru u vladi Saudijske Arabije i članu kraljevske obitelji, princu Mutaibu bin Abdulazizu Al Saudu. Cijena tog stana nije poznata, ali je poznato da je drugi član saudijske kraljevske obitelji, princ Nawaf bin Sultan bin Abdulaziz Al-Saud, ranije ove godine prodao stan od 975 četvornih metara u kompleksu Heritage at Trump Place za 48,5 milijuna dolara.

No možda i najveća potvrda Trumpove ovisnosti o arapskom novcu dogodila se još sredinom devedesetih kada se njegovo poslovno carstvo skoro raspalo, a spasio ga je saudijski princ Al-Waleed bin Talal, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Saudijski princ, koji je poznat po ulaganjima u Citigroup i Hyundai, odlučio je 1995. preuzeti većinski udio u njujorškom hotelu Plaza, a tim je potezom olakšao situaciju dotadašnjem vlasniku Trumpu koji je u tom trenutku bio pod velikim pritiskom banaka jer nije mogao vraćati kredite. Četiri godine ranije, u trenutku kada je Trump imao problema s kockarnicama u Atlantic Cityju, Bin Talal je od Trumpa za 18 milijuna dolara kupio luksuznu 90-metarsku jahtu.

Tako je Bin Talal dva puta pomogao Trumpovu poslovnom carstvu čiju vrijednost je Bloomberg ranije ove godine procijenio na gotovo tri milijarde dolara. Većinu Trumpova bogatstva čine nekretnine i luksuzni posjedi, ali Bloombergovi analitičari tvrde da u posljednje vrijeme većinu novca tvrtke zarađuju prodajom njegova imena na projekte drugih tvrtki kao što je i onaj u Dubaiju.

  • AL-WALEED BIN TALAL ODLUČIO JE 1995. preuzeti većinski udio u njujorškom hotelu Plaza, a tim je potezom olakšao situaciju dotadašnjem vlasniku Trumpu koji je u tom trenutku bio pod velikim pritiskom banaka

PITANJE JE KAKO ĆE TRUMPOVI poslovni partneri u arapskim državama reagirati na njegove izljeve mržnje protiv muslimana i hoće li to ugroziti njegovo poslovno carstvo. Prve reakcije iz Saudijske Arabije već su stigle, i to od čovjeka koji je u prošlosti spasio Trumpove tvrtke od propasti. Bin Talal na svom Twitter profilu napao je Trumpa i napisao da je on sramota za Ameriku i da bi se trebao povući iz utrke za predsjednika jer nikad neće pobijediti. Trumpov odgovor nije trebalo dugo čekati. “Budalasti princ želi kontrolirati američke političare tatinim novcem. Neće to moći kada ja budem izabran”, napisao je Trump. S druge strane, predstavnici tvrtke Damac Properties Hussaina Sajwanija nisu željeli komentirati Trumpove izjave, nego su izdali priopćenje u kojem stoji da su oni s Trumpom u poslovnim odnosima i da ne žele komentirati njegove političke stavove.

I dok Trump tek može očekivati prve prave reakcije arapskog poslovnog svijeta, zanimljivo je i kako će na sve češće pisanje o njegovoj suradnji s muslimanskim bogatašima reagirati republikanski birači i mogu li mu te veze prouzročiti političku štetu uoči prvih predizbora za republikansku predsjedničku kandidaturu koji se održavaju u siječnju sljedeće godine.

Komentiraj

FOTO:Guliver/Getty Images i Facebook
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.