Odluka o projevremenim izborima u Srbiji nije neočekivana, a prve ocjene analitičara su da nije logična niti su argumenti srbijanskog premijera Aleksandra Vučića uvjerljivi jer njegova vlada ima vrlo stabilnu potporu u parlamentu kojom može voditi državu i neometano donositi zakone.

“Vlada ima stabilnu većinu u parlamentu, gotovo apsolutnu, i može izglasati zakon kakav želi. Također, (vladajuća) koalicija funkcionira, koalicijski partneri ne otkazuju poslušnost, niti postoje neki veći nemiri na ulici ni u društvu”, rekao je politički analitičar i urednik internetskog portala Nova srpska politička misao Đorđe Vukadinović.

Vukadinovića istodobno brine ozračje u kojem će proteći kampanja i izbori, jer smatra da bi upravo to moglo “stvoriti tenzije u dršutvu”, a oporbi predviđa bolje rezultate nego u 2014., ali ne i dovoljno dobre da ugroze dominaciju Vučićeve Srpske napredne stranke.

Ozbiljnije promjene ne očekuje ni politički direktor Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESID) Đorđe Vuković, koji kaže kako bi bili potrebni “ozbiljni tektonski poremećaji da SNS izgubi dominantnu poziciju koju ima ili da se izgubi vladajuća većina SNS-SPS”.

“Trebalo bi se dogoditi veliko čudo da se promijeni vladajuća politička struktura”, citiraju beogradski mediji ocjenu političkog direktora CESID-a.

Njegova je ocjena da izvanrednim izborima, koji će biti održani istodobno kad i lokalni i pokrajinski, Vučić želi dodatno ojačati svoju stranku jer su na lokalnoj razini Vučićevi naprednjaci znatno ispod stupnja popularnosti svojega čelnika i premijera Srbije, za kojeg vjeruje da će biti nositelj jedinstvene liste SNS-a za sve izbore.

Među Vučićevim političkim protivnicima odluka o raspisivanju izvanrednih izbora prihvaćena je bez velikih iznenađenja i “kao dobra vijest” te prilika da se profilira moderna Srbija ili, pak, odmjere snage između pristalica proeuropske i proruske opcije.

Vođa oporbene Demokratske stranke (DS) Bojan Pajtić drži da je “dobra vijest za Srbiju” odluka Aleksandra Vučića da, kako je rekao, “podnese ostavku na mjesto premijera Srbije”.

“Izvanredni parlamentarni izbori pokazat će i Aleksandru Vučiću i njegovom režimu da građani neće šutjeti dok im se smanjuju plaće, otimaju mirovine, povećavaju porezi i cijene te da neće mirno gledati kako se samo oni na vlasti bogate”, rekao je Pajtić.

Vođa Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović ocijenio je da se u Srbiji prije izbora neophodno trebaju okupiti sve demokratske, građanske, europske stranke, organizacija i ljudi koji dijele te vrijednosti.

“Politički imperativ pred nama je stvaranje saveza koji bi artikulirao interese europske Srbije, upristojio politički život zemlje, vratio u politiku najbolji dio društva i predstavljao protutežu svemu što zemlju vuče u propast definiranu primitivizmom i nekompetencijom”, rekao je Jovanović.

Nekadašnji Vučićev stranački vođa, vođa Srpske radikalne stranke i haški optuženik Vojislav Šešelj ocijenio je odluku o prijevremenim izborima kao “jedinu ispravnu i jedinu moguću u ovako teškoj situaciji” i poručio kako će predstojeći izbori biti “svojevrsni referendum” između “prozapadne i proistočne opcije”, te “obračun naprednjaka i radikala”.

“Smatram da će izbori biti svojevrsni referendum. Da će se narod opredjeljivati između pobornika EU, a to su Aleksandar Vučić i naprednjačka stranka, i SRS, koji je kategorički protiv ulaska u EU i za integracije sa Rusijom”, rekao je Šešelj.

Procedura nakon odluke vladajuće stranke o prijevremenim parlamentarnim izborima predviđa da premijer Vučić uputi obrazložen prijedlog za raspuštanje parlamenta ili da podnese ostavku, čime bi se stvorili uvjeti da predsjednik Republike Tomislav Nikolić raspiše izbore. U političkim krugovima gotovo nitko ne vjeruje da bi Vučić mogao posegnuti za formalnom ostavkom pa se očekuje prijedlog za raspuštanje parlamenta.

Predstojeći izbori bit će 11. po redu od uvođenja višestranačkog političkog sustava, Istodobno, bit će to treći parlamentarni izbori za nešto manje od četiri godine, ujedno i osmi prijevremeni od 1990., odnosno peti prijevremeni od demokratskih promjena i svrgavanja režima Slobodana Miloševića listopada 2000. godine..

“Kod nas su izvanredni izbori postali – redovni. Za 26 godina demokracije imali smo samo dva redovita ciklusa, što govori u prilog tome da su nama izvanredne situacije postale redovne”“, ocijenio je politički direktor Centra za slobodne izbore i demokraciju  Đorđe Vuković.

Birače u Srbiji ovog proljeća, najvjerojatnije u travnju, očekuju i pokrajinski i lokalni izbori pa će izborni ciklus neznatno više opteretiti državni proračun.

Izbore za pokrajinski parlament raspisuje predsjednik Skupštine Vojvodine, a lokalne izbore predsjednik Skupštine Srbije.

Prema Zakonu o izboru zastupnika u državnom parlamentu, od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 45 niti više od 60 dana.