Ana Cvitaš mlada je autorica i producentica iz Siska koja je pokrenula niz nezavisnih kulturnih projekata

Ana Cvitaš mlada je autorica i producentica iz Siska koja je pokrenula neprofitni online magazin urbane kulture na engleskom jeziku naziva Dot that Spot, a osmislila je i realizirala bijenalni program audiovizualnog stvaralaštva naziva Collab, jedinstveni koncept spajanja autora u svijetu. Kao umjetnički menadžer sudjelovala je u produkcijsko-kustoskom vođenju prostorno specifičnih instalacija četrnaestero internacionalnih umjetnika na projektu Hotel Adriatic u Rovinju, nastalom u realizaciji arhitektonskog Studija 3LHD. U posljednje dvije godine posvetila se radu na razvijanju djelatnosti Aurel produkcije, firme specijalizirane za kreativnu produkciju unutar koje je prvi put i djelovala kao producent animiranog filma Marka Tadića. Kao autorica razvija scenarij dugometražnog dokumentarnog filma u suradnji s autorom Damianom Nenadićem te priprema produkciju novog filma Jasmine Cibic, a pokretačica je i najnovijeg programa naziva KUSS.

Ana Cvitaš je s kolegicama s kojima je studirala, dramaturginjom Mirnom Rustemović i Beatricom Kurbel te producenticom Marijanom Martelock, upravo osnovala platformu za djelatnice u kulturi pod nazivom Kolegice. Ta platforma omogućuje udruživanje i osigurava interakciju u vidu realizacije programa. Svojim užim područjem djelovanja njih četiri zasebno obuhvaćaju kazalište, film, medije i nakladništvo, pa stoga žele investirati svoje znanje u kreativne projekte koje predlažu članice udruge, razvijajući i predstavljajući ih kulturnoj zajednici i široj javnosti.

“Činilo nam se zanimljivo imati svoj ‘ženski klub’ i investirati u žene u umjetnosti. Trebamo si biti potpora, motivirati se i educirati, stvoriti mrežu profesionalnih kontakata koja će se širiti i internacionalno. To ipak ne znači da ne primamo ili diskriminiramo muškarce, dapače, dobrodošli su. Trenutačno smo u fazi strateškog oblikovanja prvih triju godina djelovanja. Okupljamo članove na bazi njihovih prijedloga projekata te nakon izglasavanja investiramo u sve tri produkcijske faze realizacije. Tek smo na početku, tražimo uredski prostor, raspoređujemo uloge, no vizija nam je stvoriti bazu članova, poticati kreativne snage i njihovu pozicioniranost na sceni. Udruga je neprofitna premda je prijavljena i za pojedine gospodarske djelatnosti kojima se omogućava investiranje u programe, a većina sredstava potražuje se putem javnih natječaja”, objašnjava Ana Cvitaš. Projekti koje radi, kaže, najčešće se financiraju putem izvora financiranja javnih potreba u kulturi na razini Ministarstva kulture, HAVC-a, Grada. U mnogim slučajevima, s obzirom na to da potpora rijetko zatvara kompletnu financijsku strukturu pojedinog projekta, potrebno je investirati vlastita sredstva i stvoriti partnerstva koja omogućavaju organizaciju programa.

Ana Cvitaš osnovala je i KUSS ili KulturaSuvremeneUrbaneScene, novi projekt koji je, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, upravo zatvorio svoju testnu fazu.

“Inspiriran je produkcijom elektronske glazbe i njenim zanemarivanjem od strane ‘stručnih’ glazbenih udruga. Fascinantna mi je spoznaja da su kulture koje su na međunarodnoj sceni već ušle u stručnu literaturu kao važni umjetnički smjerovi, kod nas još uvijek gledane kao subkulturni fenomeni. Cilj je KUSS-a približiti javnosti koncept kulture kao proizvoda koji oblikuje okolinu i društvo unutar kojeg djeluje, a ima i komercijalnu vrijednost koja pritom ne umanjuje umjetničku. Programski, KUSS je zamišljen prvenstveno kao predavanje tijekom kojeg se predstavlja voditelj takvog sadržaja i omogućava domaćim akterima da se povežu i upoznaju s takvom ponudom, a cilj nam je u budućnosti organizirati i suradnju izložbenog karaktera između inozemnoga gosta i domaćeg umjetnika, kako bi se jasno dao uvid u pozicioniranost naše i internacionalne scene”, objašnjava Ana Cvitaš. Interes, kaže, svakako postoji i cilj joj je održati nekoliko gostovanja godišnje kako bi program zaživio i postao prepoznatljivo mjesto okupljanja za potrebitu kritičnu masu.

  • ‘PROBLEM SUBVENCIJA nije nezavisna scena, ona ne živi od njih, ona se njima krpa, razvija, investira u sebe. Problem su zastarjeli modeli institucija koji mnogo troše, a malo proizvode’

Budući da je u poslu važno neprestano nešto stvarati i raditi inovacije u kulturi, tako i Ana Cvitaš radi punom parom. Projekt Collab – kolaboracijski laboratorij, koji je pokrenula prije nekoliko godina, audiovizualna je platforma u sklopu koje ona kao osnivačica i producentica poziva na suradnju dvoje renomiranih umjetnika koji ranije nisu surađivali, s ciljem da, ograničeni vremenom, osmisle i pripreme određeno djelo i predstave ga uživo publici. Ove godine u sklopu Collaba sudjelovat će Jasmina Cibic i Matthew Herbet koji će svoj projekt predstaviti krajem godine.

“Multimedijalna umjetnica Jasmina Cibic s adresom u Londonu i britanski glazbeni producent Matthew Herbet pozvani su da naprave film i glazbu, produkt koji će također biti predstavljen publici uživo. Kustoski sam se odlučila na spajanje tih dvoje umjetnika jer su oboje postigli iznimna priznanja u karijeri, a smatram da se u senzibilitetu idealno nadopunjuju. Jasmina Cibic predstavljala je Sloveniju na bijenalu u Veneciji, dok je Herbert smatran iznimno inovativnim glazbenim autorom koji je nedavno skladao i glazbu za ZOI. Okupiti dva tako cijenjena imena u umjetnosti, koji će doći napraviti projekt u Hrvatskoj isključivo u sklopu Collaba i premijerno ga izvesti pred hrvatskom publikom, velik je zalogaj, ali i zadovoljstvo jer znači da je riječ o projektu koji renomirani umjetnici prepoznaju, što ga čini relevantnim na međunarodnoj kulturnoj sceni”, priča Ana Cvitaš i pojašnjava što to znači baviti se nezavisnom produkcijom u kulturi u Hrvatskoj. Kaže da to prvenstveno znači znati “gristi”.

“Još uvijek se učim tome i ponekad je frustrirajuće jer svjestan si da u rukama imaš kvalitetan program i – izraz kojim se danas svi razbacuju – stručne ljude, no ne možeš znati hoće li ga osoba koja sjedi u nekoj od komisija za investiranje prepoznati i hoćeš li ga moći financirati. Uz to, morate shvatiti da ne živite od umjetničkih, već i komercijalnih, privatno investiranih projekata i biti pripremljeni na česta kašnjenja s plaćanjima. To su svakodnevne borbe, one financijske, koje oduzimaju previše energije i fokusa. To je negativan aspekt mladog nezavisnog djelatnika. Kažem mladog jer sam i sama još uvijek u fazi dokazivanja, grebanja i borbe. Ali ta je borba moja investicija kako bih ostvarila kontinuitet i konstantno podizanje kvalitete rada”, govori Ana Cvitaš koja kao nezavisna producentica očekuje financijsku i svaku drugu pomoć institucija. Kaže da je to nužno zato što Hrvatska pripada sistemu u kojemu kultura nije industrija.

“U hrvatsku suvremenu produkciju i umjetnike treba ulagati, poticati ih kako bi prezentirali našu scenu na međunarodnoj. Potičemo i gospodarstvo i poljoprivredu i poduzetnike, pa tako i kulturu. Imamo sistem koji se prakticira i u drugim europskim zemljama. Problem subvencija ne predstavlja nezavisna scena, ona ne živi od njih konkretno, ona se s njima krpa, razvija, investira u sebe”, kaže Ana Cvitaš. Dodaje da su problem zastarjeli modeli pojedinih institucija koji mnogo troše, a malo ili gotovo ništa proizvode.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture