U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata.

Proslava vojno-redarstvene operacije Oluje “u kojoj je 200.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske 1995.” pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici “unatoč tomu što su 34 posto stanovništva bili Srbi”.Dodaje se i da se diskriminacija hrvatskih Srba nastavila u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.

Isključivanje Roma iz društva i dalje se rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.

Amnesty izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva po navodi da je općinski sud u Splitu oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija prijetila kad su podnosile prijavu i da nije uhitila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.

Navodi se i da je u lipnju osječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruga Zagreb pride povrijedila čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.

Kao pozitivno navodi se da je u svibnju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu no dodaje se da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir  koji bi regulirao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.

Hrvatska nije ratificirala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim osobama pa zbog toga obitelji 1600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi međunarodna organizacija.

Do kraja godine više od 550 tisuća izbjeglica i migranata prošlo je kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU-a. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil a odobren je do listopada za 37 osoba.

Vlastima se prigovara da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima koje su prošle preko njezinih granica.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.