Amerika se priprema za jedinstvenu dugu izbornu noć nakon koje će saznati tko će biti 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država – Hillary Clinton ili Donald Trump.

U utorak 8. studenoga nećemo svjedočiti jednim predsjedničkim izborima na cijelom području SAD-a već “mini-izborima” u svakoj saveznoj državi i saveznoj prijestolnici Washingtonu, koji će se pratiti jedni za drugima na golemim ekranima. Među njima je desetak neodlučnih država, tzv. “swing-states”, koje mogu prevagnuti na jednu ili drugu stranu.

Kako će brojanje rezultata odmicati tako će se crvenim i plavim bojama, bojama republikanaca i demokrata, oslikavati izborna karta Amerike.

Ta interaktivna karta postaje svake četiri godine prava poslastica televizija i internetskih medija jer tijekom cijele večeri iz sata u sat nemilosrdno, kao na bojnom polju, prikazuje odnos snaga republikanaca i demokrata.

Tijekom cijelog utorka, iako su milijuni Amerikanaca već glasovali prijevremeno, odvijat će se neizravno glasanje jer će građani birati izbornike (elektore) koji će potom 19. prosinca potvrditi Hillary Clinton ili Donalda Trumpa.

Ukupno je 538 elektora, a njihov broj varira od države do države, ovisno o broju njezinih stanovnika, od Kalifornije kao najmnogoljudnije i s najviše elektora (55) do Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane koje ih imaju samo po tri.

Za ulazak u Bijelu kuću potrebno je osvojiti 270 elektora, apsolutnu većina od 538. U 48 država vlada načelo “pobjednik nosi sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom, osvaja sve njezine elektore, a iznimke su Nebraska i Maine koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

Amerikanci će predsjednika i potpredsjednika izabrati glasujući na golemom geografskom području podijeljenom u četiri vremenske zone.
Prva biračka mjesta zatvaraju se u jedan sat u srijedu ujutro po srednjoeuropskom vremenu u nekim državama na istoku i jugu (Vermont, Virginia, Georgia, Južna Karolina, Indiana, Kentucky), a posljednja na Aljaski u srijedu u sedam sati (SEV).

Prva iznenađenja mogu doći iz Georgije ukoliko Trump izgubi u toj državi koja je uglavnom republikanski naklonjena, ili iz Virginije ukoliko Clinton izgubi u toj državi u kojoj je 2012. Barack Obama pobijedio.

Samo pola sata kasnije mogući šok mogu prirediti ključne države Ohio i Sjeverna Karolina koje donose 18 i 15 izbornika. Ohio, ruralna i industrijska država, povijesno je demokratska, dok je Sjeverna Karolina tradicionalno republikanska. No obje na ovim bi izborima mogle promijeniti strane.

U vremenu između dva i tri sata iza ponoći (SEV) slijedi rafal od 30-ak država i njihovih elektora koji će dodatno crvenom i plavom obojati izbornu kartu. Svi će nestrpljivo iščekivati Floridu i njezinih vrlo važnih 29 elektora. Maleni bi New Hampshire, uglavnom demokratski, mogao završiti na Trumpovoj strani, a neizvjesno je i u Pennsylvaniji koji raspolaže s 20 elektora.

Ove godine, s obzirom na vrlo tijesnu utrku, izborna bi noć mogla potrajati jako dugo. Televizije, koje će objavljivati rezultate kako budu dolazili, uglavnom ne čekaju na 55 elektorskih glasova iz Kalifornije (5 sati ujutro po SEV-u), koja se već unaprijed pripisuju demokratima, kako bi objavili ime novog predsjednika SAD-a.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.