Velika je analogija između zabluda provedbe Bolonjskoga procesa reforme visokoga školstva i predloženoga kurikula za školstvo, ocijenio je u utorak na okruglome stolu o temi “Provedba i analiza Bolonjskoga procesa” akademik Vladimir Paar i ponovno apelirao da se rasprava o tim temama temelji na sučeljavanju stručnim argumentima.

“Moramo biti vrlo oprezni i ne dopustiti da se metodom ‘frontovskog’ javnog izjašnjavanja nameće samo jedan stav, a ne dopusti razgovor argumentima, jer razgovor o ‘Bolonji’ i školskoj reformi mora biti temeljen na stručnim argumentima i na sučeljavanjju stručnim argumentima”, naglasio je akademik Paar sudjelujući u raspravi o provedbi i analizama Bolonjskoga procesa, koja je održana u palaći  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Okrugli stol organizirao je Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima HAZU uz potporu i suorganizaciju Rektorskoga zbora Republike Hrvatske.

Jedan od uvodničara i predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima HAZU akademik Ivica Kostović podsjetio je kako je polazište današnjeg okruglog stola onaj koji je pod nazivom “Provedba i revizija Bolonjskoga procesa”, održan u lipnju ove godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uz suorganizaciju Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, osječkoga Sveučilišta i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.

Tada je donesena i tzv. Osječka deklaracija i zaključeno je da su i dalje aktualna izvorna načela Bolonjske deklaracije, posebno promicanje mobilnosti, sloboda djelovanja u europskom prostoru visokog obrazovanja, kao i uloga sveučilišta, ali i istaknuto da Bolonjski proces nije do kraja zaživio i postigao željene rezultate, posebno prema tržištu rada.

Podržano je Erevansko priopćenje temeljem kojeg su potrebne nove mjere revizije nacionalnoga zakonodavstva, socijalna inkluzivnost visokog obrazovanja, a prije svega temeljita analiza dosadašnje provedbe Bolonjskog procesa.

Rektor Boras: Hrvatska bi trebala minimalno osigurati 1,2 posto BDP-a za znanstvena istraživanja, inovacije i razvoj tehnologija

Hrvatska bi trebala minimalno osigurati 1,2 posto BDP-a za znanstvena istraživanja, inovacije i razvoj tehnologija što bi bilo prihvatljivo i postotak je koji izdvaja Portugal, a najniži je u Europskoj uniji, ako ne računamo na 0,73 posto BDP-a što ih za ta područja izdvaja Hrvatska, upozorio je rektor zagrebačkog Sveučilišta i uvodničar Damir Boras.

S Borasom suglasan je i akademik Vladimir Bermanec koji je naglasio da Hrvatska mora početi s drastično drukčijim odlukama o financiranju znanosti i obrazovanja što će onda poboljšati uvjete rada i kvalitetu nastave. Upozorio je da Hrvatska ne financira baznu znanost te ocijenio kako je “svjetsko čudo što naši znanstvenici uspijevaju publicirati svoje radove u najprestižnijim svjetkim časopisima, a rade na opremi koja je u prosjeku starija više od 20 godina, a u svijetu je standard po kojemu je stara ona oprema na kojoj se radilo tri do pet godina”.

Profesor Družić: U idućih sedam do deset godina izdvajanja za znanost trebala bi rasti sedam do deset posto godišnje

Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. Ivo Družić pridružio se Borasu I Bermancu u ocjeni kako je nužno promijeniti financiranje znanosti i visokog obrazovanja te ocijenio kako bi “hipotetski u isućih sedam do deset godina trebalo godišnje povećavati izdvajanja za znanost za sedam do deset posto”.

Profesor Neven Budak, predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija u području obrazovanja, ocijenio je kako Hrvatska mora provesti reviziju Bolonjskoga procesa jer je jedina zemlja članica Europske unije koja to nije provela.

Ali, ustvrdio je Budak, obrazovni  sustav ne možemo popraviti ako se ne reformira osnovno obrazovanje. Spomenuo je i Zakon o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru koji je, smatra, dobar alat ali nije ‘skrojen’ prema potrebama studenata, a ocijenio je i da studentima treba pružiti i generičke sposobnosti.

Budak je ukazao i na to da je hrvatski obrazovni sustav podfinaciran jer ima 130 posto studijskih mjesta u odnosu na generaciju koja zvaršava srednjoškolsko obrazovanje. Zato je, istaknuo je, zadaća politike da uspostavi pravu i kvalitetnu mrežu sveučilišta i visokoškolskih ustanova, odnosno reducirati postojeću.

Profesor emeritus zagrebačkoga Sveučilišta Igor Čatić podsjetio je kako je u jesen 2003. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje održao prvi kolegij usklađen s Bolonjskim procesom “Uvod u tehniku”. Smatra kako je glavni problem što ne postoji strategija razvoja Hrvatske i uvjeren je kako je jedan od ciljeva propagirane mobilnosti Bolonjskoga procesa taj da “odvede najbolje mlade ljude iz nerazvijenijih u razvijenije zemlje”.

Članovi Odbora HAZU za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima akademici Ranko Matasović i Mladen Žinić dobili su pak zadaću da u zaključke sažmu iscrpnu raspravu.

Na okruglome stolu bili su i rektori sveučilišta u Zadru, Dubrovniku i Puli – Dijana Vican, Nikša Burum i Alfio Barbieri.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.