Nedovoljno poznat, siromašan i nagrižen sukobima u svijetu, UNESCO, koji u ponedjeljak puni 70 godina života, uvjeren je da je njegova misija – intelektualnom suradnjom pridonijeti očuvanju mira – potrebnija nego ikad prije.

Organizaciju Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, čije je sjedište u Parizu, duboko su pogodili napadi u petak u francuskoj prijestolnici u kojima je poginulo najmanje 129 ljudi.

“Rastuća mržnja kao odgovor zahtijeva snaženje jedinstva kako bi se, više nego ikad, potvrdile vrijednosti mira, dijaloga i suosjećanja i da bi se suprotstavilo barbarstvu”, poručila je direktorica UNESCO-a Irina Bokova u pisanoj izjavi.

U razgovoru za AFP, vođenom prije napada, već je bila istaknula važnost svoje organizacije u ovim teškim vremenima.

Zamisao da intelektualna suradnja bude glavni oslonac u potpori miru “nikad nije bila logičnija nego u ovim trenucima jačanja sukoba, netrpeljivosti koja razara društva, izazova klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i potrebe da se izborimo za više ljudskih prava”, rekla je Bokova.

UNESCO je najpoznatiji po radu na očuvanju svjetske baštine, osobito po kampanji iz 60-ih godina prošlog stoljeća za spas kipova Abua Simbela, što je autorica knjige “Povijest UNESCO-a” Chloe Maurel ocijenila stvarnim “uspjehom”.

Iako ta organizacija nije uspjela spriječiti islamiste da unište kipove Bude u Bamijanu u Afganistanu 2001. ili antički grad Palmiru u Siriji danas, njezin popis svjetske baštine je “potvrda prestiža”, tvrdi autorica.

UNESCO je ujedno bio začetnik konvencije o autorskim pravima 1952., važne deklaracije kojom je 1978. ukinuto dotadašnje poimanje različitosti rasa i sustava upozorenja na cunamije 2005. Nesumnjivo je bio među prvim svjetskim institucijama koje su upozoravale na važnost “održivog razvoja” i promicale koncept obrazovanja za sve.

No, u tim su ga područjima “drugi igrači gurnuli u stranu”, ističe Maurel, objašnjavajući kako su ga u obrazovnoj sferi “zasjenili” OECD ili operativni programi UNICEF-a.

“UNESCO ima problem nečitljivosti”, a na ruku mu ne idu ni “napetosti između intelektualaca i diplomata”, istaknuo je jedan diplomat.

Stvoren kako bi se u njemu okupljali intelektualci, poput francuskog antropologa Claudea Levyja Straussa ili britanskog biologa Juliana Huxleya, UNESCO je s vremenom počeo davati sve više pozornosti politici što je u konačnici dovelo do stalnih napetosti između njegovih 195 zemalja članica uzrokovanih geopolitičkim sukobima. Za trajanja Hladnog rata SAD i Velika Britanija nekoliko su godina bojkotirale tu organizaciju, predbacujući joj bliskost sovjetskom bloku. Nakon ulaska Palestine u članstvo 2011. SAD i Izrael se obustavili svoje uplate, što je toj organizaciji smanjilo prihode za gotovo četvrtinu.

“UNESCO je međuvladina, a ne nevladina organizacija”, objašnjava Bokova, tvrdeći da uloga UNESCO-a i je postizanje “konsenzusa” kako se ne bi “ostalo taocima tih sukoba”.

UNESCO je, međutim, po riječima već spomenutog diplomata, i mjesto na kojem se “može najviše diskutirati o osjetljivim pitanjima”.

S godišnjim proračunom malo većim od 500 milijuna dolara, UNESCO je među slabije dotiranim UN-ovim agencijama, ali bi se financijski problemi uskoro mogli riješiti.

“Naše financije trpe otkako su prestale uplate američke kotizacije. No, istodobno, nikad nismo imali toliko vanjskih izvora financiranja kao sada”, napomenula je Bokova.

Neimenovani diplomat ističe da “UNESCO upravo izlazi iz vrlo složenog razdoblja. Još se nije potpuno oporavio, ali je tu, življi nego prije”, prije svega zato što je potreban međunarodnoj zajednici.

Da je tome doista tako svjedoči i podatak da je na proslavu 70. obljetnice postojanja, koja će se u ponedjeljak i utorak održati u Parizu, dolazak potvrdilo i nekoliko predsjednika država i vlada.

Unatoč stravičnim događajima od petka u francuskom glavnom gradu, proslava će se ipak održati “prema nešto drukčijim pravilima”, objavio je UNESCO, koji je u subotu svoje sjedište obasjao riječju “Mir” na šest jezika.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.