Summit NATO-a, koji je na trenutke bio vrlo buran zbog grubih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da troše premalo na obranu, završio je u četvrtak ipak u pomirljivom tonu.

Iako je već navikao sve na svoju nepredvidivost, Trump je ipak iznenadio kada je i drugi dan summita, mimo dnevnog reda, postavio pitanje raspodjela troškova obrane, optužujući Njemačku i druge bogatije članice da premalo daju za obranu, a da istodobno Amerika gubi s njima u trgovačkoj razmjeni.

Na kraju summita Trump je sazvao konferenciju za novinare koja nije bila planirana i rekao da su se čelnici zemalja članica NATO-a složili “znatno povećati” troškove za obranu i da je NATO danas puno jači nego prije dva dana.

Nije precizirao koliko je povećanje dogovoreno, ali je rekao da je u proteklih godinu dana izdvojeno 33 milijarde dolara više za obranu i to ne računajući Sjedinjene Države.

Trump je tražio da se dva posto počne izdvajati što prije, te da se kroz neko razdoblje to poveća na 4 posto BDP-a za obrambene proračune. Prema diplomatskim izvorima, spominjanje 4 posto neka je vrsta trgovačke taktike da se traži puno više da bi se dobilo nešto više.

Konferencija za novinare aranžirana je poput kazališne predstave. Prostorija je bila zatamnjena, a samo su govornica i za njom Trump bili osvijetljeni.

Trump je summit NATO-a predstavio kao osobnu pobjedu, ističući da je dobio sve što je htio, iako su nešto ranije stizale dramatične vijesti iz diplomatskih izvora da je zaprijetio povlačenjem SAD iz NATO-a ako ostale zemlje ne povećaju izdvajanje za obranu.

“Rekao sam im da bih bio vrlo nesretan ako oni ne ispune svoje obveze, da bih bio kranje nezadovoljan, ali svi su se na kraju složili. Neko vrijeme je bilo dosta oštro”, rekao je Trump.

Trump je summit NATO-a ocijenio “fantastičnim” i da je održan u “kolegijalnom duhu”.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je nakon summita da su sve saveznice čule Trumpovu poruku i da je nakon iskrene rasprave o pravednijoj raspodjeli tereta obrane NATO još snažniji i da je pojačana svijest o nužnosti povećanja obrambenih troškova.

I drugi čelnici su poput Stoltenberga isticali pozitvne strane i nisu htjeli dolijavati ulje na vatru.

Svi su se obvezali da će se do 2024. godine nastojati što više približiti cilju o izdvajanju od dva posto BDP-a za obranu. Trenutačno taj cilj ispunjava osam zemalja, a do 2024. trebalo bi ih biti ukupno 17, među njima i Hrvatska.