U Republiku Hrvatsku je u utorak od ponoći do 21 sat ušlo  6.373 migranata, a u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu večeras se nalazi 2.127 osoba, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova RH.

Od početka migracijske krize prije malo više od mjesec dana, od 16. rujna na područje Republike Hrvatske je  ušao 207. 941 migrant, naveo je MUP RH na svojim internetskim stranicama.

Kako bi se smanjio pritisak u prihvatnom centru, policija od poslijepodneva izbjeglice i migrante koje pristižu u Opatovac, prije ulaska u centar dovodi u posebno ograđeni prostor na otvorenom, u kojem čekaju red na ulazak pod šatore iz kojih ulaze u prihvatni centar.

Sve one koji su ilegalno iz Srbije prešli hrvatsku državnu granicu preko polja i kukuruzišta, hrvatska policija prikuplja te ih u skupinama upućuje u Opatovac.

Prema Sloveniji iz Opatovca je tijekom dana otišlo tridesetak autobusa, a večeras prema Sloveniji treba krenuti vlak s migrantima.

Slovenija je dobila obećanje Europske unije da će joj za zaštitu njene schengenske granice odobriti pomoć u opremi za policiju, policijske kadrove, ali i financijsku potporu, izjavio je u utorak navečer slovenski premijer Miro Cerar.

Cerar je to izjavio novinarima u parlamentu, gdje je u tijeku postupak promjene zakona o obrani kojim bi se vojsci na granici dale neke od ovlasti koja sada ima samo policija, radi kontrole pritoka migranata.

• Pomoć koju će u srijedu i službeno od EU-a tražiti slovenska ministarstva unutarnjih poslova i obrane, a koja je obećana, rezultat je razgovora koje su s europskim dužnosnicima ovih dana vodili Cerar, predsjednik države Borut Pahor i ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar.

“Na poticaj Slovenije, idućih će dana doći do aktivnijeg djelovanja Europske komisije i susjednih država”, kazao je Cerar koji želi aktivnije djelovanje Bruxellesa na izbjegličku krizu u Sloveniji zbog velikog priljeva migranata balkanskom rutom.

“Pri tome je važno da uz jačanje napora u kontroli granice održimo humanu poziciju, ali i štitimo sigurnost ljudi i imovine”, kazao je slovenski premijer.

Slovenski parlament već više sati raspravlja o izmjenama zakona o obrani koji bi, ako bude potvrđen, mogao stupiti na snagu već u srijedu, a glasovanje se očekuje u noćnim satima.

Njime bi se dao dio policijskih ovlasti pripadnicima slovenske vojske koja ima 7000 pripadnika u obrani granice s Hrvatskom dugom 670 kilometara.

Iako su rekli da će zakon iz državotvornih pobuda podržati, neki su zastupnici oporbe, osobito iz redova Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša u raspravi inzistirali da je zakon previše nejasan i ne daje potrebna prava vojsci u kritičnoj situaciji migrantske krize koja bi se mogla nastaviti mjesecima i eskalirati vrlo brzo ako Njemačka obustavi primanje izbjeglica.

Janšina je stranka u svojim istupima navela da uključivanje vojske u zaštitu granice dolazi prekasno i da su kako vojska tako i policija loše opremljeni i obučeni za zadaće s kojima će se možda susretati.

Zastupnici te stranke Branko Grims i Vinko Gorenak naveli su da je Slovenija morala početi postavljati ogradu i žicu na granici onda kad je to činio i mađarski premijer Viktor Orban, ali da su im se lijeve stranke u parlamentu smijale kad su upozoravali na ozbiljnost situacije, a Orbana nazivali diktatorom.

Državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic kazao je zastupnicima da izmijenjeni zakon dopušta i korištenje vojnih snaga za kontrolu migrantskog toka i u unutrašnjosti države, pri čemu bi policijskim snagama pomagala vojna policija. Kazao je da suradnja policije i prvih 160 vojnika koji su danas zbog migrantske krize poslani na granicu teče odlično, te odbacio sumnje oporbe da njihov rad neće biti usklađen kako treba.

Neki su oporbeni zastupnici iz redova demokršćanske Nove Slovenije (NSI) naveli da bi Slovenija na zaštiti granice trebala angažman europske agencije Frontex, a neki da bi Bruxelles trebao poraditi na uspostavi redovne komunikacije između Zagreba i Ljubljane u sadašnjoj prijetećoj izbjegličkoj krizi.

Oporbena stranka Udružena ljevica (ZL) koja u parlamentu ima šest zastupnika najavila je da će glasovati protiv većih ovlasti koje se, doduše na određeno vrijeme, predloženim zakonom daju vojsci.